Budi dio naše mreže

Dobrota je ostvarenje ljubavi

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila profesorica na Katedri socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Silvija Migles.

/ Silvija Migles

Među socijalnim krepostima ima jedna o kojoj se malo govori, a o kojoj bi u odnosu na vrijeme u kojemu živimo trebalo daleko više i češće govoriti. Riječ je o dobroti. Dok ćemo o ljubavi kao idealu kojemu težimo rado i često govoriti, dobrotu kao da ostavljamo po strani i pritom zaboravljamo da se ljubav ostvaruje tek po dobroti, kao što sv. Pavao piše u svom Hvalospjevu ljubavi: „dobrostiva je ljubav“ (1 Kor 13,4). 

Što mislimo kad kažemo dobrota? Mislimo prije svega na socijalnu krepost, moralnu izvrsnost osobe koja je „temeljito sklona životu“. Prema riječima teologa Romana Guardinija: „Dobrota znači da je netko sklon životu. Kad god ga netko susretne, njegov prvi osjećaj nije da prezire i kritizira, nego da cijeni, uvažava, pomaže u napretku. Koliko je životu potreban takav stav – tom ljudskom životu koji je veoma ranjiv!“ 

Stav dobrote je pozitivan stav prema drugima.

Stav dobrote je pozitivan stav prema drugima. Po socijalnoj kreposti dobrote čovjek drugome otvara prostore slobode, ne manipulira njime; veseli se uspjehu drugoga, nije zavidan. Štoviše, čitavo ponašanje dobrog čovjeka je označeno dobrotom: riječi, geste, pokreti… Zbog toga je dobrota usko povezana s ljepotom i istinom. Romano Guardini navodi i druge četiri karakteristike koje idu zajedno s dobrotom, a to su: snaga, da se u otvorenosti životu prihvati patnja; zatim, strpljivost koja pomaže uvijek iznova prihvaćati i pomagati; humor koji pomaže lakše podnositi i da se bude blag, i na kraju, tišina koja prati dobrotu. Teolog Guardini piše: „Prava dobrota ne govori mnogo, ne ističe se, ne hvali se organizacijama ni statistikama, ne iznosi fotografije ni analize. Što je ona dublja, to je sve tiša. Ona je kruh svagdašnji kojim se hrani život. Gdje toga nema, makar se radilo o znanosti, politici i blagostanju – na koncu sve ostaje hladno.“ 

Koliko je dobrota potrebna pokazuju i pozdravi koje prilikom susreta, neovisno u kojem dijelu svijeta bili, upućujemo jedni drugima: Dobro jutro! Dobar dan! Dobra večer! Ovi pozdravi kojima želimo dobro jedni drugima nisu samo dio bontona, već odražavaju nešto daleko važnije, a to je važnost dobrote za ljude, za raspoloženje i za zdravlje. 

Doista, za sve je potrebno imati dobre ljude. Ako uistinu želimo pomiriti podjele u društvu, poboljšati nerijetko neljudske  odnose, iskorijeniti korupciju, tada bismo trebali više ukazivati na dobrotu kao krepost koju bismo trebali njegovati u samima sebi i u drugima. Jedino dobri ljudi su kadri izgrađivati kulturu dobrote koja je toliko važna za socijalni život, za međuljudske odnose u obitelji, u politici, u gospodarstvu, u kulturi i općenito u društvu.

Na kraju, vjernik zna da dobrota potječe od Boga i da je Bog apsolutna dobrota. Bog želi da se svaki čovjek u životu ostvari kao čovjek, da uspije. Poznavanje Boga i iskustvo Božje dobrote pokreće tu dobrotu utjeloviti u vlastitom životu i djelatnostima. Zbog toga se dobrota ubraja među dvanaest plodova Duha Svetoga. Ona je duhovna, božanska osobina, jer dobrota je novi princip života u Duhu Svetomu. Upoznati Boga znači primiti Duha koji ulijeva dobrotu i koja zatim donosi plod u konkretnom životu po dobrom karakteru i po dobrim djelima. Stoga se dobar muškarac i doba žena raduju uspjehu svakog čovjeka, prema tome i onome koji se nalazi pored mene. 

Silvija Migles

Izv. prof. dr. sc. Silvija Migles profesorica je na Katedri socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBF). Diplomirala je na Filozofsko-teološkom studiju KBF-a Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, a 2011. godine obranila je na istom KBF-u doktorsku disertaciju s naslovom “Teološka misao Marijana Valkovića u razvoju crkvenog i društvenog života u Hrvatskoj”.

Od akad. god. 2008./2009. kontinuirano sudjeluje u izvođenju nastave na svim studijskim smjerovima KBF-a pri Katedri socijalnog nauka Crkve i Katedri moralne teologije. Sudjelovala je u znanstveno-istraživačkim projektima prof. dr. sc. Stjepana Balobana: „Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu“ (0203007) i „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“ (203-1941533-0732). Suradnica je na znanstveno-istraživačkom projektu „Europsko istraživanje vrednota“ (EVS-2017.).

Članica je ekspertne skupine na projektu „Socijalni nauk Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi“ od 2018. godine (Papinsko sveučilište Angelicum, Rim). Uz svoj znanstveno-teološki rad posebnu pozornost posvećuje promociji socijalnog nauka Crkve raznim aktivnostima u medijskom i javnom životu.

Ključne riječi:
Silvija Migles

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja