Kako piše CNA, Barbara Lagoa je 52-godišnjakinja koja je rođena u Miamiju kao dijete kubanskim imigranata. Predsjednik Trump ju je krajem 2019. postavio u Žalbeni sud SAD-a za 11. okrug u Atlanti, prenosi Nedjelja.ba.

Prethodno je služila kao sutkinja u Vrhovnom sudu Floride, i to kao prva hispano-žena na toj poziciji.

Nakon što je u petak navečer, 18. rujna, u 87 godini života preminula dosadašnja sutkinja Vrhovnoga suda SAD-a Ruth Bader Ginsburg, predsjednik Donald Trump je najavio da će 26. rujna obznaniti nominacije za tu poziciju.

Uz postojeću listu Bijele kuće s dvadesetak potencijalnih kandidata za Vrhovni sud, Trump je 9. rujna dodao još 20 imena, uključujući i ona trojice američkih senatora.

Istaknuo je kako će osobno nominirati ženu na tu poziciju.

Navodno je sutkinja Amy Coney Barrett, katolkinja, glavna kandidatkinja u predsjednikovim prosuđivanjima glede kandidata, no Lagoa je također na Trumpovoj listi, a za njezino imenovanje navodno se zalažu pravnici na Floridi.

Ne može se razdvojiti profesionalni od duhovnoga života

Govoreći u listopadu 2019. na večeri za Društvo Thomasa Morea, katoličku odvjetničku organizaciju, Lagoa koja ima troje djece, istaknula je važnost katoličke vjere u njezinu životu.

Kao primjer za katoličke odvjetnike stavila je svetca zaštitnika ovoga društva poručivši da ne bi smjeli razdvajati njihov profesionalni od duhovnog života.

„Predlažem, da bi netko bio dobar katolički odvjetnik, treba započeti sa Svetim Thomasom Moreom“, rekla je Lagoa odvjetnicima dodavši: „Morea se kao zaštitnika odvjetnika časti zbog njegove predanosti savjesti i katoličkom nauku, što ga je na kraju dovelo do mučeništva.“

„To je više od odlaska na misu svake nedjelje, a barem meni znači osobni odnos s Bogom koji zauzvrat očituje kako se odnosimo prema drugima“, rekla je o svojoj katoličkoj vjeri te preporučila odvjetnicima da traže vodstvo Duha Svetoga i dar mudrosti, savjeta i jakosti u svakodnevnom životu.

Lagoa je također govorila o važnosti njezina katoličkoga obrazovanja kojega je stekla u Katoličkoj osnovnoj i srednjoj školi u Miamiju.

Ona je udata žena i majka troje djece.

„Smatram da je najvažnije što mogu kazati ženama o njihovoj liderskoj ulozi ono što govorim svojim trima kćerima: ne bojte se pada, ne bojte se pogrješaka, budite odvažne i preuzmite rizik“, rekla je u intervjuu u travnju 2019.

Političke kontroverze

Otkako je zagrižena feministkinja i predsjednica Vrhovnoga suda Ginsburg preminula prošlog tjedna, glasovi za zaštitu života i oni za pobačaj jasno su dali do znanja da će stav bilo kojeg kandidata o pobačaju biti ključno pitanje.

U subotu 19. rujna, glavna pro-life organizacija Amerikanci ujedinjeni za život, poduprla je sutkinju Amy Coney Barrett te pozvala predsjednika Trumpa da ju nominira.

Trumpova vjerojatna nominacija suca Vrhovnog suda koji će zamijeniti Ginsburgovu postala je stvar političke kontroverze, u ionako razdijeljenom američkom političkom i društvenom kontekstu.

Lider republikanske senatske većine Mitch McConnell obećao je u petak da će američki Senat izglasati kandidata za Vrhovnog suca, iako je do predsjedničkih izbora 3. studenoga manje od sedam tjedana.

Demokratski čelnici povukli su se i ukazali na McConnellovo odbijanje da razmotri Obaminog kandidata za istu poziciju Merricka Garlanda u ožujku 2016., sedam mjeseci prije predsjedničkog izbora te godine. U to su vrijeme republikanci rekli da bi bilo prikladnije pričekati nakon izbora u studenom da se popuni upražnjeno mjesto Suda.

McConnell je pak već pojasnio svoju odluku rekavši da su „na posljednjim međuizborima prije smrti suca Scalia 2016. Amerikanci izabrali republikansku većinu u Senatu jer smo se mi obvezali provjeriti i uravnotežiti posljednje dane drugog predsjedničkog gubitničkog mandata. Održali smo obećanje. Od 1880-ih nijedan Senat nije potvrdio kandidata za predsjednika Vrhovnog suda suprotne stranke u godini predsjedničkih izbora.“