Danas slavimo svetu Jelenu Križaricu, majku cara Konstantina Velikog. Malo se zna o njezinom ranom životu, ali se vjeruje da je rođena u mjestu Drepanum, kasnije Helenopolis, u Maloj Aziji. Rođena je u siromašnoj obitelji niže klase. Sveti Ambrozije kaže da je bila mljekarica ili radnica u staji. Unatoč niskom porijeklu, udala se za Konstancija Klora, jednoga od vladara Rimskog Carstva. S njim je oko 274. godine dobila sina Konstantina.

Dvadesetak godina kasnije suprug ju je napustio kako bi se oženio drugom ženom. Njezin sin Konstantin nikad je nije napustio i uvijek je bio na njezinoj strani. Kada je Konstantin postao carem, pozvao je majku na dvor i dao joj naslov carice. Naredio je svima da joj iskazuju carske počasti i čak dao kovati novac s njezinim likom. Nekako u to vrijeme Jelena se obratila na kršćanstvo. S carskom riznicom na raspolaganju, dala se u potragu za relikvijama Isusove muke i smrti. Između 326. i 328. godine uputila se na hodočašće u Svetu zemlju, obilazeći sveta mjesta. Tom je prilikom dala izgraditi mnoge crkve, uključujući i baziliku Isusova Rođenja u Betlehemu i crkvu na mjestu uzašašća u Jeruzalemu.

U Jeruzalemu je dala srušiti poganski hram sagrađen na mjestu Isusove smrti. Nakon iskapanja mjesta, pronašli su tri križa. Prema predaji, dala je dovesti smrtno bolesnu ženu i položiti joj ruke na svaki od tih križeva. Kada je nakon dodira trećeg križa žena ozdravila, znala je da je pronašla Isusov križ. Na tom je mjestu Konstantin dao izgraditi crkvu Svetoga Groba. Navodno je prilikom potrage za križevima Jelena pronašla i čavle kojima je Isus bio pričvršćen na križ.

Kada se 327. vratila u Rim, ponijela je dio relikvija Svetoga Križa sa sobom i pohranila ih u kućnoj kapeli. Kasnije je na tome mjestu sagrađena bazilika Svetoga Križa Jeruzalemskog. Jelena je umrla oko 330. godine u prisutnosti svoga sina Konstantina. Pokopana je u mauzoleju izvan rimskih zidina u sarkofagu koji se danas nalazi u Vatikanskim muzejima.