Nakon što je u proljeće 1991. godine osnovan Zbor narodne garde, koja je tada djelovala u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova, počinju se osnivati i specijalne postrojbe unutar Ministarstva obrane. Prva je u svibnju 1991. u Kumrovcu ustrojena bojna „Zrinski“, a na današnji dan, 29. srpnja iste godine, i bojna „Frankopan“.
Jezgru te najelitnije i najučinkovitije specijalne postrojbe činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca. Popunjavali su je borci s ratnim iskustvom s bojišta iz svih krajeva Hrvatske. U bojni je bilo i Hrvata iz dijaspore te nekolicina stranih dragovoljaca. Frankopanima je isprva zapovijedao bivši kapetan Legije stranaca Ilija Tot, kojeg je nakon nekog vremena zamijenio njegov zamjenik, bivši legionar Bruno Zorica Zulu.
Nakon ustrojavanja i opremanja, postrojba pristupa intenzivnoj obuci koja se provodila u bazi Žutica pokraj Ivanić Grada prema modelu Legije stranaca i NATO-ovu standardu. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili osposobljeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini. Od samog osnivanja, taktička skupina „Frankopana“ djelovala je u Dalmaciji, na sinjskom i stonskom ratištu, a između ostalog sudjelovala je u akciji oslobađanja Šibenskog mosta.
Tijekom 1991. bojna Frankopan ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. Na novljanskom ratištu izazvala je kaos u neprijateljskim redovima nakon diverzije i uništavanja skele na rijeci Savi između Uštice i Jasenovca. U Osijeku, tijekom najžešćih napada na grad, istaknula se u izvlačenju poginulih gardista s ničije zemlje iz šume Rosinjača kod Tenje i u uspostavi mostobrana u Baranji.
U travnju 1992. godine bojna Frankopan odlazi na Južno bojište gdje sudjeluje u akcijama deblokade Dubrovnika, te ponovnoj uspostavi bojišnice kod Šuice nakon pada Kupresa. U lipnju je za zapovjednika Bojne imenovan Vinko Primorac. Potkraj godine bojna Frankopan je ugašena, a preustrojem Hrvatske vojske njezini pripadnici prelaze ponajviše u 2. i 7. gardijsku brigadu te bojnu Zrinski i ostale specijalne postrojbe Hrvatske vojske. U obrani Hrvatske poginulo je dvanaest njezinih pripadnika.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.