Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju.
Kako je priopćilo Ministarstvo hrvatskih branitelja u utorak, to isto ministarsvo je proteklog tjedna, od ponedjeljka 13. do petka 17. srpnja, provelo zahtjevne i složene terenske aktivnosti na području općine Žumberak. Terenske aktivnosti uključivale su speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka 2.
Ekshumacija posmrtnih ostataka iz Jazovke provedena je temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga izdanog od strane nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Po prvi put od otkrića postojanja jame Jazovka, sustavno se i po svim pravilima struke pristupilo ekshumaciji posmrtnih ostatka žrtava iz speleološkog objekta.
Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju.
Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni. Dno jame dokumentirano je od strane Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova.
Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radi se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Prema iskazima svjedoka, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine.
Paralelno s ovim aktivnostima temeljem prikupljenih saznanja nadležnih međuresornih službi provedena su probna iskapanja s ciljem utočnjavanja moguće druge lokacije Jazovka 2. S obzirom na prikupljena saznanja i iskaze ljudi o zabetoniranom otvoru moguće druge jame pristupilo se pregledu terena na četiri mikrolokacije u neposrednoj blizini Jazovke probnim iskapanjima, međutim nalazom nisu potvrđena saznanja. Ministarstvo će u narednom razdoblju nastaviti s daljnjim prikupljanjem saznanja koja mogu biti od koristi u budućem operativnom radu na terenu.
Tijekom terenskih istraživanja savjetodavnu potporu Ministarstvu hrvatskih branitelja na terenu dao je i Mladen Kuka, speleolog koji je 1989. godine otkrio jamu Jazovku te kroz sve ove godine prikupljao vrijedna saznanja o grobištu.
Posmrtni ostaci bit će prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb gdje će se provesti njihova antropološka obrada. Zatim slijedi njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje čemu će prethoditi zajedničko usuglašavanje oko lokacije izgradnje grobnog mjesta s jedinicom lokalne samouprave, mjesnom župom i udrugama koje njeguju sjećanje kako bi žrtve na dostojanstven način bile pokopane.
Svakom terenskom istraživanju Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupa sustavno, profesionalno i odgovorno kao koordinator međuresornog procesa uz potporu ostalih sudionika koji obavljaju zadaće sukladno svojoj nadležnosti. Istraživanja se provode i u suradnji s udrugama koje se bave očuvanjem sjećanja na žrtve, kao i sa zainteresiranim pojedincima koji svojim vrijednim saznanjima pridonose procesu.
Jama Jazovka mjesto masovnog ubojstva tijekom rata i poraća
Jama Jazovka na Žumberku poznata je kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka 2. svjetskog rata od strane partizana.
Jazovka je, prema navodima istraživača, duboka oko 40 metara, a između otvora i prvog sloja kostiju razmak je oko 30 metara. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli uglavnom iz zagrebačkih bolnica Sv. Duh i Vinogradska bolnica nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. Protiv zločinaca nikada nije proveden sudski postupak. Za tri časne sestre s. Liphardu Horvat, s. Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu, pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke Crkve, javila je Hina u ponedjeljak 22. lipnja 2020., a prenijela je IKA.
Kod jame Jazovke u Sošicama u ponedjeljak, 22. lipnja 2020., u organizaciji udruge Hrvatski obredni zdrug održan je 30. spomen-pohod s misom za sve tamošnje žrtve koje je likvidirao jugoslavenski komunizam. Misu je služio varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak.
Varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak, u nazočnosti više stotina hodočasnika, u propovijedi je pozvao hrvatska istražna i sudska tijela da istraže i kazne ove likvidacije zarobljenika, jer su to zločini koji nikad ne zastarijevaju.
„Još su biskupi s kardinalom Franjom Kuharićem prije 25 godina pisali vlastima pismo o tome da krvnici ovih jama imaju ime i prezime; no krivi su i naredbodavci, ideolozi, tvorci sustava koji je unaprijed planirao krvavi obračun s neistomišljenicima, bez zakonite obrane“, rekao je Mrzljak. Dodao je da „svaki čovjek na kugli zemaljskoj ima pravo da mu zemni ostaci budu položeni u grob“.
Dr. Juraj Batelja, čitajući s oltara svjedočanstva iz svoje knjige „Žrtve obavijene šutnjom“, rekao je da je OZNA (komunistička tajna policija) naredila partizanima „da Slovenac ubija Slovenca, Hrvat Hrvata, Srbin Srbina. Tako je naredbom da ‘brat ubija brata’, sunarodnjak sunarodnjaka partija posijala višegenaracijsko sjeme zla, s ciljem da se odgodi zajedništvo u otporu protiv komunističke diktature“.