Oslobođenjem Slanoga, Hrvatska vojska je uspješno okončala prvu fazu velike napadne operacije na zapadnoj dubrovačkoj bojišnici. Na koji način se agresor mislio povući najbolje govore dva ultimatuma, upućena 22. i 23. svibnja 1992. dubrovačkim vlastima i hrvatskim snagama, od gradonačelnika Trebinja „vojvode“ Božidara Vučurevića i jugo-armije. Tako je Vučurević prijetio da će „ukoliko hrvatske snage ne obustave sve napade na SAO Hercegovinu biti upotrijebljena sva sredstva i tući će se Dubrovnik.

„Upućujemo posljednje upozorenje i žestoko ćemo uzvratiti bez milosti, bez oklijevanja i bez biranja vatrenih sredstava po svemu što se zove hrvatsko. Dubrovnik ne samo što će ostati bez Starog grada, nego će i čitav biti bivši Dubrovnik.“. 

Kako bi potkrijepio svoje prijetnje, Dubrovniku je istog dana isključena struja nakon čega je ostao i bez vode. Tijekom posljednjih dana okupacije Dubrovačkog primorja, Rijeke dubrovačke i Župe dubrovačke s tog područja topnički su napadnuti Šipan, Lopud i Kalamota, a nisu prestajale ni provokacije prema prvim crtama obrane Grada. S obzirom na stalne aktivnosti neprijatelja, malo tko je očekivao da će jugo vojska na brzinu, 26. svibnja napustiti Mokošicu, a nedugo potom i uporišta na Strinčjeri i Žarkovici.

Napredovanje glavnine snaga Hrvatske vojske prisililo je agresora na napuštanje položaja s njegovih prilaza. Time je 163. brigadi omogućen izlazak iz Dubrovnika i prelazak u napadna djelovanja. Dana 27. svibnja 1992. njezini pripadnici ulaze u Osojnik i zauzimaju prostor do Grabovice, kao i Brgat, Postranje i Plat, dok su specijalne snage ušle u Orašac. Na današnji dan oslobođena je i Duboka Ljuta što je označilo konačno i potpuno oslobođenje Župe dubrovačke, ali se unatoč tome kao dan oslobođenja, a ujedno i dan općine slavi 26. svibnja. 

„Nakon oslobađanja Župe, koju je neprijatelj i nakon toga nastavio sustavno razarati, zatečeno je preko 300 spaljenih objekata, 1000 djelomično oštećenih i samo stotinjak kuća pošteđenih od potpunog uništenja. Slično stanje bilo je i sa župskim hotelima koji su prije rata brojili 5079 kreveta od kojih je gotovo 4000 opljačkano i uništeno“, pisala je Varina Jurica Turk za DuList.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.