Slavimo svetog Florijana, mučenika i zaštitnika protiv požara. Suzaštitnik je Zagrebačke nadbiskupije, njegov kip nalazi se u katedrali, a i najmanje zvono zagrebačke katedrale nosi ime po tom svecu. Vjerni ga puk zaziva kao zaštitnika od opasnosti požara i poplava, a kao svoga zaštitnika štuju ga i vatrogasci. Stoga se datum njegove smrti uzima kao Međunarodni dan vatrogasaca.

Foto: DVD Kustošija

“Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) osnovano je 17. lipnja 1864. u Varaždinu”, rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu đakon Zagrebačke nadbiskupije Domagoj Koružnjak koji je sa zadnjim danima svog bogoslovskog života zaključio i svoje članstvo u DVD-u “Kustošija”.

Govoreći o povijesti vatrogastva podsjetio je da je upravo zbog katastrofalnog požara u Varaždinu 1776. godine, glavni grad Hrvatske postao Zagreb. Istaknuo je ulogu Otona Mayera koji se kao radnik u Austriji i Njemačkoj upoznao s trendom udruživanja u vatrogasna društva te je to prenio u Hrvatsku.

“Prethodnici vatrogasaca bili su tzv. noćobdije-ljudi koji su hodali naseljima po noći i upozoravali građane da ugase svoja ognjišta prije spavanja”, kazao je vlč. Koružnjak. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

“Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Zagrebu osnovano je 1870. godine. Tek 1910. osnovana je Stalna profesionalna vatrogasna straža, sa sjedištem u Savskoj cest”, ističe ovaj donedavni vatrogasac te naglašava kako je sve započelo s dobrovoljnim vatrogascima te je dobrovoljno vatrogastvo temelj profesionalnog vatrogastva.  

“Danas u gradu Zagrebu djeluje 65 dobrovoljnih vatrogasnih društava i jedna profesionalna vatrogasna postrojba (tj. Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba) s 5 ispostava ili vatrogasnih postaja (Centar -Savska, Jankomir, Žitnjak, Novi Zagreb i Dubrava). 

Svim tim društvima nadležna je Vatrogasna zajednica Grada Zagreba, a ona je sastavni dio Hrvatske vatrogasne zajednice, koji je glavna vatrogasna organizacija u Republici Hrvatskoj”, pojasnio je za HKM. 

Foto: DVD Kustošija

Đuro Deželić, pravnik, istaknuti gradski vijećnik u Zagrebu i zamjenik gradonačelnika, smatra se ocem vatrogastva. Koružnjak ističe jednu zanimljivost o Deželiću. On je, naime, bio bogoslov u zagrebačkoj bogosloviji od 1856. do 1862., a upravo ondje je naš sugovornik prolazio svoju bogoslovsku formaciju. 

“Nisam našao neke potpunije podatke o njegovim bogoslovskim danima, ali sam našao podatak kako je bio predsjednik književnog društva ‘Zbor duhovne mladeži zagrebačke’ koje je bilo društvo bogoslova, a bavilo se izdavačkim djelatnostima, pa i do dan danas u bogosloviji čuvamo brojne knjige koje su u tom razdoblju izdali bogoslovi (1836.- 1945.) – dakle 109 aktivnosti tog izdavačkog društva”, kaže vlč. Koružnjak. 

“Iznio bih jednu pretpostavku za koju sam osobno uvjeren da je vrlo moguća: Đuro Deželić je kao bogoslov na teološkom studiju naučio što to znači solidarnost, što to znači caritas, što to znači djelotvorna ljubav, što to znači briga za najpotrebitije, što to znači biti spreman izložiti svoj život kako bi spasio drugog.”

“To sve je primijenio u svjetovnom smislu uvidjevši kako je upravo to u temelju vatrogastva. Vatrogastvo je duboko kršćanska djelatnost, samo mi je žao što mnogi toga nisu svjesni. Tako da, iako se na kraju nije zaredio za svećenika, možemo reći kako je vrlo vjerno, savjesno i odgovorno primijenio svo ono znanje koje je stekao tijekom svog teološkog studija i upravo te kreposti promicao kroz vatrogastvo”, iznosi nadalje đakon Koružnjak. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Smatra da su vatrogasci izrazito kristoliki u svom djelovanju i da se na izrazit način suobličuju Kristu koji je toliko ljubio ljude da je dao svoj život za njih.

“Zar na taj isti način ne djeluju i vatrogasci? Svi mi vatrogasci znamo, i svi smo mi svjesni opasnosti da nam svaka intervencija može biti zadnja. Usprkos svim zaštitnim mjerama koje svakog dana napreduju, vatrogasci svejedno pogibaju na intervencijama dajući svoje živote kako bi spasili druge ljude. Slijede Kristov primjer: ‘Nitko nema veće ljubavi od ove, da tko život svoj položi za svoje prijatelje.’ Vatrogasci su po meni stoga izrazito kristolike osobe”, rekao je također Koružnjak. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

“Đuro Deželić je od bogoslova postao vatrogasac, a ja sam od vatrogasca postao bogoslov. On je prepoznao kako se nauk crkve može primijeniti u svjetovnim okvirima kroz vatrogastvo, a ja sam kroz vatrogastvo naučio kako ljubiti čovjeka do sebe i onda otkrio da to blago brige za druge ljude i djelotvorne ljubavi prema drugom čovjeku koji je slika Božja, posjeduje i daje drugima upravo Katolička Crkva po primjeru Isusa Krista”, svjedoči on za Hrvatsku katoličku mrežu. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Srećko Vlašić, naš drugi sugovornik također je član DVD-a “Kustošija” i on, pak, ističe kako dobrovoljno izdvaja vrijeme kako bi nekome pomogao. Članom DVD-a postao je u srednjoj školi, prije 18 godina. Svoje kolege vatrogasce smatra svojom drugom obitelji s obzirom na vrijeme koje provode zajedno.

“Nijedna intervencija nije ista. Izlazimo na teren zbog požara, poplave, izvlačenja. Vatrogasac se jednostavno prilagodi situaciji”, kaže Vlašić.

Na dan potresa odazvao se na poziv i zajedno s kolegama čistio je zagrebačke prometnice kako bi bile slobodne za hitne službe.

“Taj dan odradili smo od 40 do 50 intervencija”, svjedoči. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

“Kad smo bili na krovovima tek tada smo vidjeli koliko je Zagreb nastradao. Nije bilo ugodno to gledati, ali ni biti na krovovima”, kaže Vlašić. 

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

Foto: DVD Kustošija

“Na kraju intervencije, kad nekome pomognete na bilo koji način, osjećate se  ispunjeno i dobijete snage za buduće intervencije”, svjedoči član DVD-a “Kustošija” Srećko Vlašić. 

Foto: DVD Kustošija

Svjedočanstvo tada bogoslova Domagoja Koružnjaka, a danas đakona, u trenutku potresa 22. ožujka 2020. godine koje smo prenijeli na našem portalu možete pročitati ovdje.