Prvog dana nove godine u Crkvi se slavi svetkovina Bogorodice Marije i Dan mira.

Marija nije nikakva božica, već ljudsko stvorenje i osoba koja je Kristu dala samo ljudsku narav koja od prvog časa postojanja pripada drugoj božanskoj osobi s kojom je bitno sjedinjena. Marija se u Crkvi od najstarijih vremena naziva, zaziva i časti kao Bogorodica. Crkva u tome časnom nazivu ispovijeda svoju vjeru u veliku tajnu utjelovljenja po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska.

Već od 3. stoljeća u rimskoj i aleksandrijskoj Crkvi Mariju se nazivalo Bogorodicom. Efeški je sabor 431. godine svečano proglasio da Marija nije samo Kristorodica nego i Bogorodica, a svetkovina je stavljena u kalendar tek nakon Drugoga vatikanskoga sabora. Papa Pavao VI. nas je, osim slavljenja marijanskih blagdana, potaknuo i na različite pobožnosti koje nas približavaju Mariji i njezinom moćnom zagovoru. Tu je na prvom mjestu molitva krunice, molitva Anđeoskog pozdravljenja na koju nas Crkva zvonjavom zvona poziva u jutro, u podne i na večer. Mnogi velikani ljudske misli molili su krunicu. Krunica je molitva za velika srca koja su u sebe kadra obuhvatiti čitav svijet i sve njegove potr

Na blagdan Bezgrešnoga začeća, 8. prosinca 1967. godine papa Pavao VI. pozvao je ljude dobre volje da proslave prvi dan nove godine kao međunarodni Dan mira, počevši od 1968. To je poziv da u miru otpočnemo odbrojavati dane novog ljeta i da tako mir prožme sve događaje koji slijede u građanskoj godini. Ta se želja zasniva i na onom anđeoskom pozdravu božićne noći: “Slava Bogu na visini, a mir ljudima na nizini.”