Red slugu Blažene Djevice Marije ili serviti ubraja se u prosjačke redove.
Sedmorica današnjih svetaca rođeni su u 13. stoljeću u Firenci. Bili su iz plemićkih obitelji, ali su živjeli kao pustinjaci na brdu Monte Senario i gajili posebnu pobožnost prema Blaženoj Djevici. Prema predaji, na blagdan Velike Gospe 1240. godine ukazala im se sama Blažena Djevica Marija, koja je u ruci imala crni redovnički habit, a pored nje je anđeo na svitku nosio natpis koji je glasio: Marijine sluge. Marija im je rekla: “Osnovat ćete novi red, i bit ćete mi svjedoci po svem svijetu. Pravilo će vam biti ono svetoga Augustina, a znak raspoznavanja crni škapular, kao spomen na moje patnje.”
Sedmorica su poslušala Mariju te napisali Pravilo po uzoru na augustinska pravila i dominikanske konstitucije, preuzeli crni augustinski habit i živjeli životom prosjačkih redovnika. Red Slugu Blažene Djevice Marije ili servite, Sveta je Stolica odobrila 1304. godine. Imena sedmorice osnivača su: Buonfiglio dei Monaldi, Giovanni di Buonagiunta, Amadeus degli Amidei, Ricovero dei Lippi-Ugguccioni, Benedetto dell’ Antella, Gherardino di Sostegno i Alessio de’ Falconieri. Jedan od osnivača sv. Alessio de’ Falconieri imao je stotinu i deset godina kad je umro 17. veljače 1310., i upravo se zato njihov spomendan slavi na današnji dan.
Red slugu Blažene Djevice Marije ili serviti ubraja se u prosjačke redove. Ubrzo po osnutku red se počeo širiti i izvan Apeninskog poluotoka. Osnivali su samostane diljem Europe, u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Austriji i Belgiji. Serviti također osnivaju misije na Kreti, Filipinima i u Indiji, a u 19. i 20. stoljeću proširili su se na sve kontinente, u SAD i Meksiko, afričke zemlje, Južnu Ameriku te Australiju. Prema najnovijim podatcima, oko 1000 servita danas djeluje u 28 zemalja diljem svijeta, a u Rimu vode sveučilište Marianum.