Danas se u katoličkom kalendaru spominjemo svetoga Pavla, prvog pustinjaka.

Još u Starom zavjetu pustinja je privilegirano mjesto susreta s Bogom. Prisjetimo se samo Abrahama, Mojsija, Ilije. Ili u Novome zavjetu Ivana Krstitelja pa i samoga Isusa. Logično je stoga da se i u prvih kršćana javlja ta želja za susretom s Bogom u osami pustinje. Današnji svetac, Pavao, slavi se kao prvi od tih kršćanskih pustinjaka. Rođen je oko 228. u Donjoj Tebaidi, u Egiptu, kao dijete ugledne kršćanske obitelji. Bio je učen mladić, govorio je grčki i egipatski, a s 15 godina ostaje siroče. Rodbina mu se željela dokopati imanja, a upravo tada, sredinom III. stoljeća, započeli su i strašni progoni kršćana rimskih careva Decija i Valerijana. Muž Pavlov sestre, žudeći za njegovim imetkom,prijavljuje Pavla vlastima kao kršćanina te Pavao pred progoniteljima bježi u pustinjske planine nedaleko Crvenog mora i ostatak života provodi u jednoj pećini. U blizini se nalazila mala oaza s izvorom vode i palmama, koje su mu svojim plodovima pružale hranu, a lišćem odjeću. Prema legendi, slično proroku Iliji, imao je kasnije i prijatelja gavrana koji mu je donosio kruh.

Pavao pustinjak živio je jednostavno, u svojevoljnoj oskudici, provodeći vrijeme u molitvi. Pavao je doživio je duboku starost i preminuo oko godine 343., nakon 113 godina života. Vijest o njemu i njegovom svetačkom životu proširili su sveti Antun opat, koji ga je pronašao u pustinji i pokopao, te sveti Jeronim, koji je sastavio njegov životopis. Predaja govori da su grob svetog Pavla iskopali i kasnije čuvali pustinjski lavovi. Svetim ga je 491. proglasio papa Gelazije I. Zaštitnik je košarača, tekstilne industrije, pustinjaka, tkalaca i drugih. 

Ne možemo ovdje ne spomenuti redovničku zajednicu nazvanu upravo po njemu, Red svetog Pavla prvog pustinjaka ili skraćeno pavline. Red je osnovao bl. Gerard u 13. stoljeću u Mađarskoj.  Red se uskoro proširio i Hrvatskom, gdje je dao nemjerljiv doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Narod ih je nazivao bijeli fratri, a imali su samostane u Lepoglavi, na Gvozdu, u Sveticama, Remetama i drugdje. Ti su samostani bili rasadnici vjere, obrazovanja, umjetnosti i kulture. Pavlini i danas djeluju diljem svijeta, s oko 500 redovnika u 16 zemalja. Generalna uprava pavlina nalazi se u Poljskoj. Red se polako obnavlja i u Hrvatskoj a danas su se pavlini vratili u svoje samostane u Kamenskom kod Karlovca, u Sveticama kod Ozlja, u Svetom Petru u Šumi kod Pazina i u Cavtatu.

Na današnji dan slavi se i sveta Anastazija, ili Stošija, zaštitnica grada Zadra. Jedna od srijemskih mučenika, Rimljanka rodom, stradala je u Sirmiju u 4. stoljeću, odakle joj je tijelo preneseno u Carigrad, a odande ga je u Zadar donio biskup Donat početkom 9. stoljeća, i sahranio ga u stolnoj crkvi koja je njoj posvećena. U općem kalendaru Anastazija se slavi na Božić, ali se u našim krajevima časti upravo na današnji dan.