Bjelovarsko-križevačku biskupiju utemeljio je papa Benedikt XVI. 5. prosinca 2009. godine. Prvim bjelovarsko-križevačkim biskupom imenovan je mons. dr. Vjekoslav Huzjak, dotadašnji generalni tajnik HBK.
Biskupija je zaživjela 20. ožujka 2010. izvršenjem bule pape Benedikta XVI. o osnivanju te ređenjem i preuzimanjem službe prvog biskupa. Katedrala je dosadašnja župna crkva sv. Terezije Avilske u Bjelovaru, a konkatedrala je dosadašnja crkva sv. Križa u Križevcima. Zaštitnik biskupije je sv. Marko Križevčanin.
“U ovih devet godina nastojalo se da kler, redovnice i redovnici, narod Božji formiraju svijest o uspostavi nove biskupije. Uspostavljeni su dekanati, proglašeno je biskupijsko svetište Majke Božje u Novoj Rači”, istaknuo je biskup Vjekoslav Huzjak u razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu.
Od brojnih pastoralnih programa, biskup Huzjak posebice je istaknuo „osobiti rad s djecom i mladima i promociju duhovnih zvanja”. Kako je rekao, u proteklih devet godina zaredio je 15 svećenika.
Mons. Huzjak naglasio je i veliku važnost Caritasa, budući da je biskupija „na ruralnom području koje ima puno potrebitih i starijih ljudi”.
U Bjelovaru se uređuje prostor oko katedrale, a u samom gradu uspostavljene su dvije nove župe.
„Puno je još toga za napraviti”, poručio je biskup Huzjak.
Kao neposredne planove izdvojio je gradnju župnih crkava te svetišta sv. Marka Križevčanina.
„U ovih devet godina nastojalo se na novi način izgraditi odnose između Crkve i političkih struktura, između Crkve i kulturnih institucija. U tijeku je osnutak i uređenje Dijecezanskog muzeja koji će obogatiti kulturnu ponudu, čuvajući kulturnu baštinu od zaborava”, pojasnio je biskup.
„Svake godine kada se spominjemo dana proglašenja biskupije, spominjemo se i pape u miru Benedikta XVI. koji ju je utemeljio”, kazao je.
Tekst bule pape Benedikta XVI.
ENEDIKT BISKUP SLUGA SLUGU BOŽJIH na trajni spomen.
Potaknut brigom za veće duhovno dobro povjerenih mu vjernika, časni naš brat, kardinal Svete Rimske Crkve, Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački, zbog brojnosti stanovnika koji borave na području pod njegovom crkvenom vlašću, zamolio je ovu Apostolsku Stolicu da se izdvajanjem dijela područja od te Nadbiskupije osnuje nova Biskupija.
Nakon što smo čuli pozitivno mišljenje časnoga brata Marija Roberta Cassarija, naslovnoga nadbiskupa truentinskog i apostolskog nuncija u spomenutom narodu, po savjetu Kongregacije za biskupe smatramo da zaista treba ispuniti upućenu molbu, što će ubuduće zasigurno pridonositi spasenju duša.
Stoga, vrhovnom Našom vlašću, određujemo sljedeće: od Zagrebačke nadbiskupije odvajamo dekanate: Bjelovarski, Cirkvenski, Čazmanski (osim župe Vrtlinska), Garešnički, Križevački, Vrbovečki i Zelinski te od tako izdvojenih dekanata osnivamo Bjelovarsko-križevačku biskupiju, kojoj sjedište određujemo u gradu Bjelovaru, a ondje postojeću župnu crkvu, posvećenu Bogu u čast svete Terezije Avilske, uzdižemo na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve obvezujući te da se u njoj, prema pravnoj odredbi, ustanovi kanonički kaptol.
K tomu, rektorsku crkvu, posvećenu Bogu u čast Svetoga Križa koja se nalazi u gradu Križevcima, urešujemo naslovom i dostojanstvom konkatedralne crkve, sa svim pravima, počastima i povlasticama te dužnostima i obvezama koje pripadaju crkvama te vrste. Nadalje, novu Bjelovarsko-križevačku biskupiju izabiremo za sufragansku Metropolijskoj stolici zagrebačkoj, a njezina biskupa podvrgavamo metropolitskom pravu nadbiskupa te Metropolijske Crkve.
Ostalo, pak, neka se uredi prema zakonima kanonskog prava. Provedbu ovoga što smo odredili povjeravamo ranije spomenutom časnom bratu Mariju Robertu Cassariju, dajući mu sve potrebne i odgovarajuće ovlasti, kao i ovlast da za izvršenje rečenoga subdelegira bilo kojeg služitelja u crkvenom dostojanstvu, uz obvezu da Kongregaciji za biskupe pošalje vjerodostojan primjerak akta’ o provedbi navedenoga. Želimo, konačno, da se ova Naša Konstitucija poštuje, kako sada tako i ubuduće, a sve što bi joj se protivilo nema nikakva učinka.
Dano u Rimu, pri Svetom Petru, petoga dana mjeseca prosinca, godine Gospodnje 2009., pete godine Našega Pontifikata.
Papa Benedikt XVI.