Koji je oblik za ženski rod od imenice kandidat? Naime, u rječniku piše kandidatkinja, kako se najčešće govori i piše u medijima, no čuje se i oblik kandidatica, pogotovo u starijih govornika. Odmah valja kazati da su oba oblika pravilna i nastala su prema tvorbenim pravilima hrvatskoga jezika. Najveći broj imenica ženskog roda koje označuju žensku osobu tvori se sufiksom -ica: profesorica, liječnica, sportašica, pripadnica, pjevačica, kuharica, predsjednica, umjetnica itd., no postoje i drugi sufiksi, a među njima i sufiksi -kinja i -inja. To su stari sufiksi premda se od njih ponajviše u novije vrijeme tvore imenice za ženske osobe u zanimanjima koja su prije bila ili samo muška ili nije bilo potrebe da se pravi razlika prema spolu. Imenice s ovim sufiksima su na primjer: novakinja, vojnikinja, sutkinja, strankinja, psihologinja, ginekologinja itd. Neke od njih mogu imati i inačicu na -ica. Tako je i s imenicom kandidat koja u ženskom rodu može glasiti i kandidatkinja i kandidatica. Oblik na -ica, dakle kandidatica, najviše se upotrebljava kad je riječ o pristupnici u žensku redovničku zajednicu, npr. u zajednicu Milosrdnih sestara Sv. Križa ili Družbu sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga. U tom ćemo slučaju radije reći kandidatica premda ni oblik kandidatkinja nije pogrešan.