Kako na ekološki način zbrinuti otpad i kako doći do veće učinkovitosti funkcioniranja komunalnih tvrtki, neka su od pitanja na koja je u HKR-ovoj emisiji 'Argumenti' u četvrtak pokušalo dati odgovor troje sugovornika: predsjednica Hrvatske udruge gospodarenja otpadom dr. Aleksandra Anić Vučinić, umirovljeni sveučilišni profesor fizikalne kemije dr. Stanko Uršić i voditelj podružnice zagrebačke Čistoće Jure Leko.
Jure Leko je demantirao informacije da se sav otpad koji se odvaja u Zagrebu ne skladišti odvojeno, upozoravajući i da se trenutno u gradu javljaju najveći problemi na ‘zelenim otocima’ kojih ima 1020. Odlaže se sav onaj otpad koji se ne može staviti u miješani.
„Grad Zagreb ima oko 400.000 korisnika. Unutar tih 400.000, ako se samo jeda posto ne pridržava tog komunalnog reda, nama rade jako velike probleme. Mi smo sada krenuli u čipiranje zelenih otoka, rekao je uz pojašnjenje:
Kada se spremnici napune oni će im to dojaviti, a kontrola će bit veća i bolja i sa skorom postavom kamera na tim mjestima gdje se na dnevnoj razini dovozi neodgovorno jako puno i ostavlja raznorazna ambalaža, primjerice i papir pored spremnika papira koji ostaju prazni.
Jure Leko i dr. Aleksandra Anić Vučinić
Neću reći da nema i punih spremnika, ali sada ćemo to eliminirati s čipiranjem i dojavom nakon koje će se poslati ekipa koja će to regulirati, pojasnio je, nastavljajući:
No, svi mi se moramo odgovornije ponašati prema otpadu, te razdvajati i poštivati vrijeme kada komunalci dolaze po njega, a raspored se jako dobro zna. Leko je najavio i da će do kraja godine grad Zagreb podijeliti sve posude i vrećice tako da će biti kompletiran sustav.
Dr. Stanko Uršić je, pak, rekao da su spalionice ogroman biznis i normalno je da ih je stoga puno u svijetu, ali ako ćemo ponovno ići od znanosti i od zdravlja onda o tome nema rasprave. Ako izdvojite papir, plastiku te biootpad preradite – što ćete spaljivati, ne ostaje ništa, posvijestio je.
Puno toga se da napraviti, samo ako se hoće, ali pitanje je temeljna namjera
„Ako vi radikalno postavite sustav ekološki, onda toga dijela praktički nema. To je par postotaka i tu se nađu druge metode. U konceptu ekološkom imate centar za razradu i unapređenje tehnologija uporabe, jer nije pitanje samo recikliranje. Recikliranje nije jedina metoda oporavka. Ima ih mnogo. “
dr. Stanko Uršić i urednik Ivan Tašev
“Puno toga se da napraviti, samo ako se hoće, ali pitanje je temeljna namjera. Ako vi želite sačuvati što je moguće veći postotak smeća da bi ste mogli manipulirati, bilo preko nazovi centara, bilo preko spalionica, naravna stvar, onda imate neprestanu internu prekrivenu sabotažu sustava jer ne radite prema ekološkim načelima.”
Ali ako usvojite ekološka načela, onda morate individualizirate odgovornost i tada više nemate miješanog komunalnog otpada, pojasnio je nadalje profesor.
Dr. Aleksandra Anić Vučinić se složila s njegovom konstatacijom da je ”gospodarenje otpad zaista sustav, ali pravi, ozbiljan i kompleksan sustav te da ga se ne može rješavati sporadično’.
Pojasnila je HKM-u cjelovitu sliku gospodarenja:
Ako gledate hijerarhiju, hijerarhija gospodarenje otpadom nije nastala sama od sebe. Ona je nastala, zaista, na temelju iskustava i znanstveno utemeljenih činjenica. U hijerarhiji najprije imate recikliranje. Recikliranje kaže da, zaista, ono što je vrijedno morate iskoristiti.
Hrvatska na godišnjoj razini generira oko 3,5 milijuna tona otpada
Ali ne samo ono što je vrijedno, nego i druge tvari iz kojih trošimo prirodne resurse, znači, da bi sačuvali prirodne resurse. Nakon toga u hijerarhiji, prema znanstvenoj ‘piramidi’ imate jedan mali dio za energetsku uporabu otpada i nakon toga ide odlaganje. To je cjeloviti sustav, naglasila je predsjednica Hrvatske udruge gospodarenja otpadom.
HKR-ovi ‘Argumenti: Kako na ekološki način zbrinuti otpad?
Kaže da je obišla barem 20 ozbiljnih sortirnica po Europi, kapaciteta iznad 40 tona godišnje, dok kod nas temeljem samo najnovije nedavne analiza iz tri hrvatska grada za odvojeno prikupljanja našla je – kaže – između 30 i 40 posto tvari koje ne spadaju unutra.
Dr. Uršić je rekao da se sustavan prijedlog rješenja unazad tri godine u više navrata predstavio i lokalnim i državnim vlastima.
Sortiran centar u glavnome gradu ne postoji.
Hrvatska na godišnjoj razini generira oko 3,5 milijuna tona otpada. Od toga je 1,5 građanski za koji se grade centri, a o preostalih 2 milijuna ne brine se nitko, rečeno je također u ‘Argumentima’ Hrvatske katoličke mreže urednika Ivana Taševa.