Nakon skoro 30 godina života u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj socijalni nauk Katoličke Crkve je zadobio svoje legitimno mjesto u hrvatskoj civilnoj i crkvenoj javnosti. Sam naziv “socijalni nauk Crkve” ušao je u intelektualne, općenito društvene, političke i crkvene krugove kao nešto iznimno pozitivno što posjeduje Katolička Crkva. Prije toga, u komunizmu, se upotrebljavao naziv društveni nauk Crkve koji se od 1990-ih godina postupno mijenja u prikladniji i sadržaju crkvenih dokumenata odgovarajući pojam “socijalni nauk Crkve”. Shodno razvoju crkveno – teološke misli u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća naziv društveni nauk Crkve se praktično izgubio. Zašto socijalni, a ne društveni nauk Crkve? Prije svega zbog toga što se socijalni nauk Crkve odnosi i na crkveni i na društveni život vjernika. O solidarnosti, dostojanstvu  čovjeka, ljudskim pravima, pravednoj plaći, supsidijarnim odnosima je potrebno govoriti i u crkvenom životu. Zbog pojašnjenja je potrebno također naglasiti da se po svojem sadržaju socijalni nauk Crkve u hrvatskom jeziku nikako ne može usko vezati  uz „socijalu“, što god ta riječ značila. 

„Socijalni“ se odnosi na život i djelovanje kršćana u društvu i u Crkvi pod socijalnim vidom. Riječ je o svemu onome što kao kršćani činimo u našem svakidašnjem životu, a napose kako kao vjernici postupamo u različitim zvanjima i zanimanjima:  kao liječnici, učitelji, gospodarstvenici, znanstvenici, političari, novinari, pisci, kulturni djelatnici…., ali jednako tako i kao svećenici, teolozi, redovnici, biskupi, vjernici laici u crkvenim službama. Socijalni nauk Crkve nas uči da vjera nije isključivo privatna stvar nego je sastavni dio čovjekova života 24 sata na dan, kod kuće i na poslu, u osobnom razgovoru, ali i u javnim raspravama, posebno onda kada donosimo odluke. Kako bi pomogla vjernicima živjeti svoju vjeru i u javnom životu, Crkva od kraja 19. stoljeća razvija svoj socijalni nauk u obliku različitih socijalnih dokumenata. U javnosti je manje poznato da je Katolička Crkva u posljednjih 130 godina objavila oko 40 različitih socijalnih dokumenata. Zovemo ih socijalni dokumenti, a ne društveni dokumenti. 

Kako bi na hrvatskom jeziku zvučalo: društvene enciklike umjesto socijalne enciklike? 1991. godine su po prvi puta na hrvatski jezik na jednom mjestu objavljeni svi socijalni dokumenti u knjizi pod nazivom „Socijalni dokumenti Crkve“, a ne „Društveni dokumenti Crkve“. Hrvatska biskupska konferencija je 1996. godine osnovala Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, a ne Centar za promicanje društvenog nauka Crkve. Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu je 2000. godine osnovao Katedru socijalnog nauka Crkve, a ne Katedru društvenog nauka Crkve.

Prema tome, brojni su razlozi koji govore u prilog socijalnog, a ne društvenog nauka Crkve na hrvatskom jeziku. Stoga nije potrebno zbunjivati ni crkvenu ni civilnu javnost i vraćati naziv društveni nauk Crkve kao da još uvijek živimo u komunizmu i kao da se pod tim vidom u posljednjih 30-ak godina nisu dogodile uistinu velike promjene. Umjesto vraćanja unatrag potrebno je bolje poznavati crkveno – teološki razvoj socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj i prema tome djelovati u Crkvi i u društvu.  

Mons. prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i profesor socijalnog nauka Crkve na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.