Obrana doktorske teze bila je ispred tročlane Komisije svjetskih stručnjaka člana prof. dr. Laurenta iz SAD-a, prof. dr. Cajetana iz Afrike preko video konferencije i prof. dr. Brigitte predsjednice Komisije. Ovime je mons. dr. Matičić prvi svećenik u svijetu koji je doktorirao na ovu temu, ali i o kojoj je s našom novinarkom Helenom Anušić razgovarao u eksluzivnom razgovoru za Hrvatski katolički radio.  

Ovom zahtjevnom temom mons. dr. Matičić bavi se posljednjih desetak godina, primarno zbog konteksta dijaloga, odnosno u kojoj mjeri 3 velike svjetske monoteističe religije doprinose ili ne doprinose miru na Bliskom istoku.

“Dijalog je neizostavan u temi pregovora između Izraela i Palestine i uzimajući u obzir izuzetnu dinamiku odvijanja događaja na prostorima Izraela i Palestine, kao i pregovora i povijesnih okolnosti koji su se događali od 1991. do 2018., pristup radu na doktoratu bio je izuzetno težak i kompleksan. Stvari su se odvijale na dnevnoj bazu, ali okvir je jasan već desetljećima pa svakako sam mogao prema tome donijeti neke zaključke”, rekao je mons. dr. Matičić.

“Područje Bliskog istoka oduvijek je užareno i mira nema. Ozbiljniji pregovori počeli su u Madridu 1991. godine te malo kasnije u Oslu i to su zapravo prvi konkretni pokušaji pregovora Palestinaca i Izraelaca. Nakon stvaranja države Izrael, 1948. godine bilo je pokušaja pregovaranja, na žalost i ratova poput onoga 1967. godine kada su se granice pomaknule jer je granica Kraljevine Jordan bila do Jeruzalema. Riječ je o dinamici neuspjeha pregovora, a sada je aktualan ‘dogovor stoljeća’, prijedlog nacrta nove države Palestine američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, taj dogovor naišao je na neprihvaćanje palestinske strane jer u Ugovoru postoje stavke koje palestinska Vlada ne može prihvatiti. Također, ni posljednje vijesti ne idu u prilog mogućem miru jer premijer Izraela, pred kojim je novi saziv Vlade, želi aneksirati jedan dio zapadne obale i ucrtati ga i dati Izraelu. U prilog ne ide ni činjenica što je predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio preseliti veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem što je stvorilo određene probleme za Palestince jer se time iskazalo nepoštivanje svega onoga što je prije dogovoreno. To preseljenje doprinijelo je velikim nemirima, osobito u pojasu Gaze”, kazao je mons. dr. Matičić.

“Teško je živjeti na Bliskom istoku, na vječnom križanju ratova i nemira. Dobri ljudi s obje strane, iz oba naroda pokušavaju živjeti u miru, raditi svoj posao i nitko im ne smeta, ali politički i neki religijski čelnici nemaju baš volje za istinskim dijalogom.” Da bi pregovori donijeli rezultate potrebno je volja obiju strana koje u ovom slučaju izostaje, upozorio je dodajući i sveprisutan problem opstanka kršćana. 

Govoreći o odnosu Riječke nadbiskupija sa Svetom Zemljom poručio je kontinuitet koji seže od 2008. godine od kada redovno vjernici hodočaste u Izrael i Palestinu.

“Osim toga, u zajedništvu se provodi projekt edukacije o holokaustu s Yad Vashemom, kao i pomoć izbjegličkim kampovima na području Palestine. Važna je kontinuirana podrška u svakom pogledu, a posebno odlascima na sveta mjesta našoj subraći kršćanima, jer nažalost sve ih je manje”, istaknuo je biskupski vikar. 

Mons. dr. Matičić nije optimističan u svezi pozitivnih rezultata budućih pregovora zbog nedostatka dobre volje obiju strana.

“Pregovori traju i traju, ali uspjeha nema. Zadnja događanja oko preseljenja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem te donošenja dogovora stoljeća od predsjednika Trumpa i savjetnika Kushnera ne donose baš neki optimizam. Također, američko priznanje Golana Izraelu, mogućnost aneksiranja velikog dijela palestinskog teritorija ne obećavaju bolje dane na području Palestine i Izraela. Ne ostaje nam ništa drugo nego moliti i podršku dati odlaskom na hodočašće u Svetu zemlju ili pomoći u nekom drugom pogledu.”

Detaljnije o svemu poslušajte u ekskluzivnom razgovoru u Dnevniku plus: 

https://soundcloud.com/hrvatska-katolicka-mreza/interview-s-mons-dr-matijom-maticicem-131019