Schönstattska obitelj želi u savezu s Marijom pridobivati ljude za Krista te zajednički graditi kulturu ljubavi i novi kršćanski društveni poredak. Schönstatt je pokret odgoja i odgojitelja, a cilj odgoja je novi čovjek u novoj zajednici. Schönstattski pokret želi osposobiti vjernike da budu mali apostoli na svome mjestu: u obiteljima i na poslu, u Crkvi i u društvu, kao kvasac i sol ili svijeća koja rasvjetljuje tamu Kristovim svjetlom.

Povijest pokreta

Joseph Kentenich / Foto: Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije/arhiv

Osnivač pokreta je otac Joseph Kentenich koji je od 1912. godine djelovao kao duhovni odgojitelj u palotinskoj gimnaziji. Njegov je odgojni cilj bio vrlo jasan i oduševljavao je učenike. Pred njih je stavljao zadatak da postanu čvrste slobodne osobnosti koje će usred svijeta živjeti svetim životom. Usmjeravajući mladiće na samoodgoj otac Kentenich im pokazuje Mariju kao majku i odgojiteljicu.

18. listopada 1914. godine otac Kentenich se s nekolicinom učenika odvažio na prvi korak u pravcu utemeljenja Schönstattskog pokreta. U maloj kapelici sklapaju savez s Marijom, “Savez ljubavi”. Oni mole Majku Božju da u toj kapelici u Schönstattu Ona bude osobito djelotvorna kao odgojiteljica, da ta kapelica postane milosno mjesto u kojemu će mnogi ljudi dublje doživjeti Boga.

Kao doprinos tome mladići žele i obvezuju se na radikalan život iz vjere koji će se sastojati od molitve, djela ljubavi i misionarskog zauzimanja za druge. Smjela molba i skroman početak, ali utemeljitelj, otac Kentenich vjeruje kako savez s Marijom postaje vrelo života i blagoslova za mnoge. Od toga dana u svijetu postoji dvjestotinjak kapelica koje su odslik ove prve kapelice koja se danas naziva “prasvetište”.

Logo / Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije

Struktura Schönstattskog pokreta

Pokret obuhvaća četiri kruga različitih zajednica koje se razlikuju po intenzitetu sudjelovanja i obaveza. Pater Kentenich je želio otvoreni sustav organizacije u kojemu svaka osoba može naći svoje mjesto i dragovoljno surađivati – po osobnim mogućnostima, sposobnostima i željama. 1. krug sastoji se od 6 međunarodnih instituta. To su čvrste zajednice koje imaju obaveze i pravila za cijeli život. 2. krug čini 6 saveza – međunarodne federacije čiji se članovi obvezuju za život po evanđeoskim savjetima, trajnim apostolatom na svim dostupnim područjima i čvrstim oblikom zajedništva. 3. krug čini 10 liga na biskupijskim razinama, a čine ih ljudi koji su sklopili Savez ljubavi s Majkom Triput Divnom.

Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije

Mogu slobodno izabrati svoj apostolat i sudjelovati na susretima. 4. krug čini pučki i hodočasnički pokret, a čine ga svi sudionici Akcije hodočasničke Gospe, svi ljudi koji nisu sklopili Savez ljubavi, koji dolaze od vremena do vremena na schönstattske susrete, simpatizeri te nemaju nikakvih obaveza.

U Hrvatskoj Schönstattski pokret još nema ni instituta niti saveza, ali postoje 5 grana liga: Liga obitelji, Liga majki, Liga (neudanih) žena, Liga djevojaka, Liga svećenika. Schönstattsko djelo je kao stablo s puno različitih grana koje se također razlikuju po staležima. Sve grane (zajednice) imaju zajedničke korijene i zajedničko stablo. To je zajedničko porijeklo, zajednički utemeljitelj, zajednička duhovnost, zajednička Majka Triput Divna koja nas je “rodila”.

Sedam oznaka schönstattske duhovnosti

Povijest i porijeklo slike Schönstattske Gospe

Članovi Marijanske kongregacije, studenti Zavoda palotinaca u Schönstattu sa svojim odgojiteljem, osnivačem Schönstattskog pokreta, ocem Josephom Kentenihom, sastajali su se od listopada 1914. u kapelici sv. Mihaela koja je kasnije postala svetištem i pravim hodočasničkim mjestom. Gospinu sliku su dobili godinu dana kasnije na dar od jednog profesora njihove škole koji ju je kupio na nekom trgu u južnoj Njemačkoj. Ona je rad talijanskog slikara Luigia Crosia s kraja XIX. stoljeća, točnije 1893. Nosila je naziv “Utočište grešnika”.

Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije

Kongregacija nije preuzela taj naziv, nego je slici dala drugo ime po uzoru na Marijinu kongregaciju koja je nastala tri stoljeća ranije u Ingolstadu u Bavarskoj. Pod vodstvom isusovaca tamo se razvijala vrlo živa duhovna obnova kao borba protiv utjecaja reformacije. Blaženi o. Jakov Rem htio je znati koji je zaziv iz Lauretanskih litanija Majci Božjoj najdraži te je u viđenju dobio odgovor i jasno shvatio da je to zaziv “Majko Divna”. Tada je otac Rem potaknuo kantora da taj zaziv ponovi tri puta te je tako nastao naziv “Majka Triput Divna”.

Od njih su schönstattovci 1916. preuzeli naziv “Majka Triput Divna” za sliku Schönstattske Gospe. Schönstatovcima se Majka Božja pokazuje kao Triput Divna Majka koja poklanja posebno tri milosti: milost duševnog udomljenja, milost duhovne preobrazbe i milost apostolskog poslanja. Na početku Drugog svjetskog rata schönstattovci su okrunili Gospinu sliku u Prasvetištu, 10. prosinca 1939. kao znak zahvalnosti prema Majci Triput Divnoj za 25 godina djelovanja u Schönstattu. Isto tako su molili da se Majka Božja pokaže kao prava Kraljica koja štiti svoje Schönstattsko djelo i svoju djecu u svim opasnostima rata i koja pokazuje svoju kraljevsku moć u borbi protiv svih neprijatelja, posebno protiv đavolskih sila.

Naziv “Pobjednica” slika je dobila 1965. godine nakon sretnog povratka oca Kenteniha iz dugogodišnjeg progonstva (1951.-1965.) i rehabilitacije od strane Svete Stolice u Rimu, na kraju II. Vatikanskog koncila. Majka Božja se zaista mnogo puta pokazala kao pobjednica u životu oca Kentenicha i u povijesti Schönstattskog djela.

Schönstattovci zato redovito mole:
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: moli za nas!
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: štiti našu domovinu!
Majko Triput Divna, Kraljice i Pobjednice Schönstattska: blagoslovi cijeli svijet!

Schönstatski pokret u Hrvatskoj nosi ime “Hrvatska schönstattska obitelj” (HŠO)

Svoje korijene ima sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, no značajan rast počeo je poslije Domovinskog rata. Danas Hrvatski pokret ima oko 1000 članova. Do sada se pokret uglavnom proširio u Zagrebu i okolici, u Međimurju, u Bjelovarskoj biskupiji, u Slavoniji i u Dubrovniku i okolici te izvan republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i u Srbiji (Srem). Članovi pokreta su organizirani u 50 lokalnih zajednica, koje održavaju mjesečno pobožnost „Slavlje saveza“, i u 5 grana: liga obitelji, liga majki, liga neudatih žena, liga djevojaka i liga svećenika, koje se redovito sastaju u grupama.

Schönstattsko svetište / Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije

U Hrvatskoj postoje dva originalna Schönstattska svetišta: u Maloj Subotici kod Čakovca u Varaždinskoj biskupiji koje obilježava svoju 10. obljetnicu te u Ivanovcima kod Valpova u Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji koje je posvećeno prije godinu dana na dan 50. obljetnice smrti oca Kentenicha. Osim ova dva originalna svetišta postoje i mala mjesta milosti u župnim crkvama ili na drugim prikladnim mjestima gdje schönstattovci i drugi župljani posjećuju milosnu sliku Majke Triput Divne ili se tamo okupljaju na molitvu.

U svetištima i mnogim župama se održavaju svakog 18. u mjesecu ili nedjelju nakon tog datuma, redovna Slavlja saveza na kojima se okupljaju svi članovi Schönstattske obitelji te zajedno obnavljaju posvetu Triput Divnoj Majci Schönstattskoj, odgovaraju se za apostolske i druge pothvate.

Schönstattsko svetište / Foto: Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije

U hrvatskoj je od 1998. godine zaživjela i Akcija Hodočasničke Gospe. Ideja te inicijative jest stvaranje krugova od 10-15 članova (obitelji) između kojih će svaki mjesec kružiti Gospina slika uz dozvolu lokalnog župnika. Ta slika potječe iz Schönstattskog svetišta koje je simbolizirano okvirom slike, a nosi ime “Majka Triput Divna, Kraljica i Pobjednica Schönstattska”. Članovi tih krugova posuđuju Gospi Hodočasnici svoje ruke i noge te tako nastaje međusobna povezanost kroz molitvu i druženje.

U tom druženju puno toga se može dogoditi: radosna molitva, skrušena ispovijed, blagi zagovor ili meditacija, kada se u tišini osluškuju želje Gospe i Krista kojega donosi. Osnivač Schönstattskog pokreta, otac Joseph Kentenich, bio je uvjeren da budućnost Crkve leži u domovima i obiteljima. Tu mogu rasti oaze ljubavi, povjerenja i radosti, čime se ostvaruje kultura ljubavi trećeg tisućljeća.

Druge aktivnosti pokreta su: duhovne vježbe, dani hodočašća, nacionalni susret voditelja, godišnji susret HŠO, dani Hodočasničke Gospe, obiteljska akademija i dr.