Psihijatar Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, na društvenim je mrežama objavio Svjetsko izvješće o drogama (WDR 2019) koje je objavio UN-ov ured za droge i kriminal (UNODC). Prema najnovijim podacima, oko 35 milijuna ljudi u svijetu je ovisno o drogama te im je potrebno liječenje. Tekst prenosimo u cijelosti.
Svjetsko izvješće o drogama (WDR 2019)
Bolja istraživanja i točniji podaci pokazuju da su štetne zdravstvene posljedice uporabe droga ozbiljnije i raširenije nego što se mislilo do sada. Prema Svjetskom izvješću o drogama (WDR 2019) koje je objavio UN-ov ured za droge i kriminal (UNODC), oko 35 milijuna ljudi u svijetu je ovisno o drogama te im je potrebno liječenje.
Prezicnije procjene za 2017. rezultat su boljeg poznavanja konzumacije droga iz novih istraživanja provedenih u Indiji i Nigeriji, koje spadaju među deset najnaseljenijih zemalja svijeta.
U Izvješću se navodi kako su trenutno 53 milijuna opijatskih ovisnika, što je 56% više u odnosu na prošlogodišnje procjene, a opioidi su odgovorni za dvije trećine od 585 000 osoba koje su umrle zbog uporabe droga u 2017. godini. Globalno, bilo je 11 milijuna intravenskih korisnika droga, od čega je 1.4 milijuna živjelo s HIV-om i 5.6 milijuna s hepatitisom C.
“Rezultati ovogodišnjeg Svjetskog izvješća o drogama ispunjavaju i dodatno otežavaju globalnu sliku izazova vezanih uz droge, naglašavajući potrebu za širom međunarodnom suradnjom kako bi se unaprijedili uravnoteženi i integrirani zdravstveni i kaznenopravni odgovori na ponudu i potražnju”, kaže izvršni direktor UNODC-a Yury Fedotov.
Sve ozbiljnija i složena situacija s drogama u svijetu
Procjenjuje se da je u 2017. godini 271 milijun osoba ili 5.5% svjetske populacije u dobi od 15 do 64 godine koristilo droge u prethodnoj godini. Iako je to slično procjenama iz 2016. godine, dugoročni pregled otkriva da je broj ljudi koji koriste droge sada 30% veći nego što je bio 2009. godine. Iako je povećanje dijelom posljedica 10%-tnog rasta globalnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine, podaci sada pokazuju veću prevalenciju uporabe opioida u Africi, Aziji, Europi i Sjevernoj Americi i uporabe kanabisa u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Aziji u usporedbi s 2009. godinom.
Procijenjena globalna ilegalna proizvodnja kokaina dosegla je najvišu razinu od 1976 tona u 2017. godini, što je povećanje od 25% u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, globalna količina kokaina zaplijenjenog u 2017. porasla je za 13% na 1 275 tona, što je najveća ikad prijavljena količina.
Sjevernoamerička kriza zbog predoziranja sintetskim opioidima također je dosegnula nove vrhove u 2017. godini. U SAD-u je zabilježeno više od 47 000 smrtnih slučajeva zbog predoziranja opijatima, što je povećanje od 13% u odnosu na prethodnu godinu, a u Kanadi 4 000 smrtnih slučajeva zbog predoziranja opijatima, što je povećanje od 33% u odnosu na 2016. godinu.
Fentanil i njegovi analozi ostaju ključni problem sjevernoameričke opioidne krize, no Zapadna, Srednja i Sjeverna Afrika doživljavaju krizu zbog drugog sintetskog opioida – tramadola. Globalne zapljene tramadola skočile su s manje od 10 kilograma u 2010. na gotovo 9 tona u 2013. i dosegle rekordnu razinu od 125 tona u 2017. godini.
Najčešće korištena droga na globalnoj razini i dalje je kanabis, te se procjenjuje da ga je u 2017. godini koristilo 188 milijuna ljudi.
Izvješće pokazuje da je područje u kojem međunarodna zajednica polučila određeni uspjeh problematika novih psihoaktivnih tvari (NPT), što se očitovalo smanjenjem broja novootkrivenih NPT. NPT nisu prihvaćene na tržištu u onoj mjeri u kojoj smo se pribojavali, međunarodna zajednica je pravodobno reagirala kako bi procijenila štetu koju uzrokuju NPT i odredila planove koji su zahtijevali međunarodnu kontrolu.
Prevencija i liječenje su i dalje nedostupni
Prevencija i liječenje su u mnogim dijelovima svijeta i dalje nedostupni, a tek svaka sedma osoba s problemom ovisnosti o drogama dobije primjereni tretman.
To je posebno izraženo u zatvorima. Ovogodišnje Izvješće daje detaljnu analizu uporabe droga i njezinih štetnih posljedica za zdravlje u zatvorskom okruženju, što sugerira da je učestalost zaraznih bolesti kao što su HIV, hepatitis C i aktivna tuberkuloza i s njima povezanim rizicima, nesrazmjerno veća među zatvorskom nego među općom populacijom, osobito među intravenskim korisnicima droga u zatvoru.
Pedeset i šest zemalja izvijestilo je da su tijekom 2017. godine u najmanje jednom zatvoru imale opijatsku supstitucijsku terapiju, dok je 46 zemalja navelo kako nemaju takvu mogućnost liječenja u zatvorima. Programi zamjene šprica i igala su daleko manje dostupni u zatvoru: 11 zemalja prijavilo je svoju dostupnost u barem jednom zatvoru, dok u 83 zemlje takvi programi nisu potvrđeni.
Izvješće pokazuje da učinkovite intervencije liječenja koje se temelje na znanstvenim dokazima i koje su u skladu s međunarodnim obvezama u području ljudskih prava nisu toliko dostupne ili dostupne kao što bi trebale biti, a nacionalne vlade i međunarodna zajednica trebaju pojačati intervencije kako bi riješile taj jaz.
(Priopćenje UNODC-a, 26. lipnja 2019. godine)