Navike protiv kojih bismo se trebali boriti

Pušenje, nezdrava prehrana, nekretanje, navike su protiv kojih bismo se trebali boriti. Isto tako, ne smijemo zanemariti šećernu bolest, poremećaj masnoće u krvi i „bolest povišenog arterijskog tlaka od koje, prema najnovijim epidemiološkim podatcima, u Hrvatskoj boluje više od 50 % populacije“, istaknuo je akademik prof. dr. sc. Davor Miličić, kardiolog i internist, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva u emisiji Hrvatskog katoličkog radija „U zdravlju i bolesti“ povodom Svjetskog dana srca.

Foto: Depositphotos

„Od takvih se bolesti, na čelu s infarktom miokarda, najčešće umire.

Gubimo oko 20 tisuća ljudi godišnje, to je jedan manji grad poput Križevaca ili Virovitice“, istaknuo je kardiolog. Međutim, nasuprot ovim poraznim podatcima stoji činjenica da je „u posljednjih 15-ak godina smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u uvjerljivom padu“, dodao je. Ukupni broj umrlih od bolesti srca i krvnih žila pao je s 55 % na otprilike 37 %.

Ipak, prema kvalifikaciji Europskog kardiološkog društva, Hrvatska i dalje spada u zemlje visokog kardiovaskularnog rizika.

Kada je zdravlje srca u pitanju, ugroženije su žene

„Od srčano-žilnih bolesti više umiru žene nego muškarci. Žene su donekle zaštićene u svojoj generativnoj dobi, ali u postmenopauzi broj žena koji obolijeva od bolesti srca i krvnih žila eksponencijalno raste. Bolest se javlja nešto kasnije, ali u ukupnom broju umrlih od srčano-žilnih bolesti u Hrvatskoj, kao i u svijetu, prednjače žene“, objasnio je predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Koliko možemo učiniti prevencijom, kako prepoznati simptome koje ne smijemo zanemariti te što donosi novi europski Plan za zdravlje srca poslušajte u emisiji „U zdravlju i bolesti“ Hrvatskog katoličkog radija.