Nikada ne pomirite s mogućnošću rata!

Papa Lav XIV. je u prvom javnom govoru na apostolskom putovanju u Francusku, u petak 25. rujna 2026., na susretu s predstavnicima vlasti u Elizejskoj palači u Parizu ponudio razmišljanje o temama koje su središte njegovog učenja.

papa Lav XIV. u zračnoj luci u Parizu / Foto: Vatican Media

Aktualno stanje u svijetu, obilježeno sukobima i nasiljem, posebno na Bliskom istoku, potaknulo je Papu da uputi snažan apel protiv ravnodušnosti na patnje koje ranjavaju ljudsko dostojanstvo i vape Bogu za pravdom. Te situacije pozivaju na istinsko obraćenje srca i promjenu ponašanja kako bismo zajedno, u srcu svijeta, gradili civilizaciju ljubavi.

Papa Lav XIV. inzistira na potrebi zabrane nuklearnog oružja i smanjenja postojećeg naoružanja jer – kako je rekao – mir nije ravnoteža snaga, nego se gradi svakog dana kroz dijalog i pravednost.

Stoga vas potičem da se nikada ne pomirite s mogućnošću rata smatrajući ga neizbježnim, nego da neumorno promičete dijalog i diplomaciju kako biste očuvali mirna društva koja poštuju dostojanstvo i prava pojedinaca i naroda.

papa Lav XIV. i francuski predsjednik Emmanuel Macron / Foto: Vatican Media

Opasnost koju papa Lav vidi u današnjem svijetu jest također iluzija slijepoga pouzdanja u znanost i tehnologiju kako bi se pronašlo rješenje za patnju. Ali se pritom također, bez savjesti, može udaljiti od istinskoga dobra, dok je, naprotiv, svatko pozvan na međusobno poštovanje i zaštitu života.

„Katkada sa zabrinutošću primjećujem sadašnje tendencije društava koje mogu dovesti do iskrivljivanja znanosti i tehnologije, pretvarajući ih u profitabilna poduzeća koja favoriziraju genetsku manipulaciju, zamjensko majčinstvo, kupnju organa ili ponudu planirane smrti“, ustvrdio je.

djeca dočekala papu Lava XIV u Lurdu / Foto: Vatican Media

Zauzimanje na koje je potaknuo Papa izraz je ispravne laičnosti, koja ne isključuje vjersku dimenziju, nego, naprotiv, zna kako ju iskoristiti kao obrazovni resurs.

„Ispravna se laičnost, dakle, ne sastoji u isključivanju religije iz javne sfere ili iz obrazovanja, nego u zauzimanju kako bi država i vjerske institucije međusobno dijalogizirale i udružile snage u službi općega dobra, kako bi svijet imao život.“

Mir se ne može graditi samo ugovorima

Druga postaja na putovanju pape Lava XIV. u Parizu, bilo je sjedište Organizacije ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu. Papa je osudio oblike despotizma i barbarstva ovoga doba, kao i „dehumanizaciju“ osobe i humanizaciju strojeva.

„Mir“ je riječ koja se u govoru pape Lava XIV. pojavila 20-ak puta. Mir se – istaknuo je – ne može graditi samo ugovorima, ni kompromisima između suprotstavljenih sila.

Mir je istinski kada proizlazi iz vrline pravednosti, a ne iz pukog ugovora, iz pravedne volje, a ne iz nestabilne ravnoteže interesa. Naime, samo pravedna volja može u drugomu prepoznati brata ili sestru, osobu poput sebe.

papa Lav XIV. zalio maslinu mira u sjedištu UNESCO-a u Parizu / Foto: Vatican Media

Bez istine, izražavanje na kraju podliježe logici nasilja i proizvoljnoj volji moćnih. Drugi su tako isključeni u ime profita, a nedužne se ubija u ime slobode – upozorio je Papa.

„Umjesto da poštuju zakon, oni na vlasti se pozivaju na njega kada služi njihovim interesima i ignoriraju ga kada ih ograničava, čak tretirajući pravednost kao robu koja se kupuje i prodaje. Ako prepoznamo da korupcija zakona proizlazi iz korupcije srca, možemo shvatiti da svaka znanost može izgubiti smisao ako se provodi bez etike, prestajući tako služiti i odražavati ljudsko dostojanstvo.“

Papa Lav XIV. je potom istaknuo paradoks: sredstva sposobna u jednom trenutku povezati ljude i kontinente, ali stvaraju nove oblike izolacije, materijalnog i duhovnog siromaštva i napuštenosti; komunikacija je mnogo brža, ali ne nužno istinitija; informacija ima u izobilju, ali se množe lažne informacije i riječi bez smisla.

papa Lav XIV. u sjedištu UNESCO-a u Parizu / Foto: Vatican Media

Crkva nije kamena ljuska kojoj se valja diviti nego mjesto liturgije

U katedrali-bazilici Notre-Dame u Parizu papa Lav XIV. je u petak 25. rujna predvodio Večernju s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama i bogoslovima.

papa Lav XIV. ispred katedrale Naše Gospe u Parizu / Foto: Vatican Media

U homiliji ih je potaknuo na misionarsku preobrazbu, na njegovanje istinske ljubavi prema liturgiji te na prijateljstvo s Gospodinom u molitvi.

„Želio sam susresti vas na ovome mjestu, simbolu Crkve u Francuskoj. Bila mi je radost maloprije prijeći njezin prag, kao što to svakodnevno čine tisuće braće i sestara koji ovamo dolaze iz cijeloga svijeta. Već sam čin ulaska stavlja nas pred ljepotu koja govori našem nemirnom srcu i poziva ga na mir. Vraćajući ovaj prostor cijelom čovječanstvu, s pravom se razumjelo koliko svaki posjetitelj može dopustiti da ga obnovi ono što vidi, sluša i osjeća.“

papa Lav XIV. slavio misu u katedrali Naše Gospe u Parizu / Foto: Vatican Media

Osvrnuvši se na obnovu pariške katedrale pohvalio je kreativnu zadaću Crkve da svjedoči tradiciju u suvremenom svijetu.

„Institucije – javne, crkvene i privatne – uključene u obnovu Notre-Damea svojim su posebnim doprinosom pridonijele ponovnom oživljavanju kulturnih, egzistencijalnih i duhovnih putova koje Katedrala otvara. U tom je kontekstu Crkva svoju zadaću shvatila ne samo kao očuvanje, nego i kao kreativnost, oživljavajući tradiciju smjelošću onoga koji vjeruje i koji je usmjeren prema Nadi.“

Ali, i da ne zaboravi da na dostojanstvo i svrhu liturgijskog prostora.

„S druge strane, braćo i sestre, ne smijemo zaboraviti da je svrha zbog koje je ovaj Hram, kao i svaka druga crkva, podignut molitva i slavljenje Boga. To je mjesto na kojem kršćanska zajednica slavi najuzvišeniji oblik molitve i hvale, obnavljajući u euharistiji Kristovu otkupiteljsku žrtvu. Katedrala nije kamena ljuska kojoj se valja diviti: ona živi od svetoga otajstva koje se u njoj slavi. Lišena liturgijskoga čina izgubila bi svoju dušu.“

papa Lav XIV. slavio misu u katedrali Naše Gospe u Parizu / Foto: Vatican Media

„Vas koji svakodnevno slavite euharistiju molim da se brinete da se liturgijska slavlja uvijek vrše dostojanstveno i dolično, pa i ondje gdje se okupljaju manje zajednice. Budite svjesni baštinici crkvenih otaca i svetaca koji su nam tijekom stoljeća prenijeli duboko značenje i ljepotu liturgije, uvijek svjedočeći veliku poniznost pred Otajstvom koje se slavi“, potaknuo je Sveti Otac.

Samo s Kristom možemo promijeniti društvo na bolje

Na kraju prvoga dana apostolskog putovanja u Francusku, predvodio je molitveno bdijenje s mladima na pariškom stadionu Stade de France. Odgovarajući na pitanja mladih, Papa ih je potaknuo na živi odnos s Kristom, služenje, bratstvo i hrabro prihvaćanje vlastitoga poziva

U svojem srcu nosite veliku želju za slobodom – ta riječ snažno odjekuje u vašoj kulturi. Što je dakle izvor prave slobode? Isus nam to jasno pokazuje kada kaže da će nas istina osloboditi te da je Istina on sam. To je stoga izvor prave slobode: živi odnos s Isusom.

Kako bi mogli donijeti dobre odluke, Papa je podsjetio mlade da dobro uvijek daje, a ne oduzima život, dobro uvijek vodi brigu, ne uzima za sebe.

papa Lav XIV. na susretu s mladeži u Parizu / Foto: Vatican Media

„U njegovom imenu imamo snagu pravednika kako bismo se oduprli kušnjama. U njegovom imenu imamo postojanost krotkih kako bismo se posvetili dobru. Naša borba nije boj protiv drugih, ne poseže za oružjem nasilja, prezira ili tlačenja. Naše je jedino oružje, oružje ljubavi koja se daruje. Znamo nažalost da postoje sile koje se protive našoj povezanosti s Bogom, sile koje žele podijeliti i suprotstaviti pojedince i narode. Ta zla nemaju samo nasilno lice, nego ponekad i podmukao izgled jer nam obećavaju upravo ono što nam oduzimaju, odnosno sreću. Kada se osjećamo obavijeni njihovom tamom, svjetlo nas Duha Svetoga obasjava i tješi: večeras, dakle, zajedno biramo vrline koje moramo njegovati kako bismo slijedili Gospodina.“

Pozvao mlade da pogledaju na dvije relikvije koje su pred njima: relikvija Isusove haljine je ono što su Kristu oduzeli, a križ ono što su mu darovali. Ti znakovi njegove muke postaju znakovi nade te predstavljaju i nas kao Crkvu koja nastaje iz života koji je Bog darovao svijetu – rekao je papa Lav XIV. te zaključio:

Dragi mladi, kako biste mogli rasti u svetosti i promijeniti naše društvo na bolje, budite svijetli svjedoci toga evanđelja, odnosno radosne vijesti koja je sam Krist, naš Spasitelj. 

Crkva treba biti „u stanju inicijacije“

Na susretu održanomm u subotu, 26. rujna, u Katoličkom institutu u Parizu, drugoga dana boravka u Francuskoj, Papa je izrazio radost zbog toliko odraslih koji traže sakramente kršćanske inicijacije, unatoč sekulariziranom društvu.

„Može se činiti paradoksalnim da se ova pojava, zbog koje toliki ljudi ponovno otkrivaju evanđelje i prigrljuju vjeru, događa u kontekstu društva poput francuskoga, obilježenoga snažno sekulariziranom kulturom. Vaše iskustvo i vaše svjedočanstvo, dragi katekumeni i novokrštenici, opipljiv su znak djelovanja Božje milosti, koja nadilazi statističke i sociološke analize.“

Papa je pojasnio da „biti u stanju inicijacije“ znači prihvatiti nove tražitelje Boga otkrivajući u njima priliku i poslanje:

„Treba s radošću prihvatiti onoga tko dolazi, poći od njegova duhovnog iskustva, poštovati njegovu povijest i omogućiti navještaj biti kerygme, također putem poznatih obrazaca na osobnom ili zajedničkom putu.“

papa Lav XIV. na susretu s mladeži u Parizu / Foto: Vatican Media

Podsjetio da je potrebno katekumene nakon krštenja pratiti i u potpunosti uključiti u crkvene zajednice i molitvene skupove, pružajući im obiteljski prostor i što je više moguće cjelovitu formaciju, sposobnu obuhvatiti različite vidike kršćanskoga života te poticati jedinstvo između njihove vjere i njihova života.

U Božjim očima nitko nije broj!

Nakon susreta u pariškom Katoličkom institutu Sveti je Otac predvodio zavjetnu misu u čast Blažene Djevice Marije izvora spasenja na raskošnom Place de la Concorde.

U prisutnosti 800 tisuća vjernika Papa se osvrnuo na tjeskobe koje leže u nutrini ljudskoga bića, na „egzistencijalnu žeđ“ koju svaki pojedinac želi zadovoljiti i prazninu koju neprestano želi ispuniti, te ponudio odgovor:

„Nije toliko riječ o materijalnoj žeđi, nego više o žeđi za smislom, istinom i ispunjenjem koja prebiva u srcu svake osobe. Isus odgovara na tu duboku želju za odnosom, za zajedništvom s Bogom, u kojemu punina života prebiva zauvijek.“

misa s papom Lavom XIV. na Trgu sloge u Parizu / Foto: Vatican Media

Svi teže sreći, ljubavi, ostvarenju – primijetio je papa Lav te upitao – ali na kojem izvoru nastojimo utažiti svoju žeđ? Zadovoljavamo li se materijalnim dobrima, trenutačnim zadovoljstvima, brojnim malim idolima koji obećavaju brda i doline, dok srce ostaje prazno? Oni koji su kršteni, primili su živu vodu o kojoj govori Evanđelje, ali jesu li uistinu osobno susreli Krista? Jer, upravo nas Isus, Dobri pastir, vodi prema izvoru sreće i mira. On svakoga od nas poznaje po imenu. Ništa mu od naših tajni, naših namjera, naših slabosti ne izmiče. On pretražuje dubine našega srca; dao je svoj život za nas i nastavlja ga davati po sakramentima; on se brine za svoje stado – objasnio je Papa te dodao:

Isus otkriva Božju bezuvjetnu ljubav prema nama. U njegovim očima, nitko od nas nije broj na osobnoj iskaznici, ni identifikacijska oznaka, nego osoba, jedinstvena i nezamjenjiva osoba.

misa s papom Lavom XIV. na Trgu sloge u Parizu / Foto: Vatican Media

Siromašni za kršćane nisu sociološka kategorija

Papa Lav XIV. posjetio je u subotu, 26. rujna, pariški centar Maison Bakhita, posvećen prihvatu i društvenoj integraciji migranata i ranjivih osoba. Istaknuo je da se Krist susreće u siromašnima, da nitko nije toliko siromašan da nema što dati ni toliko bogat da nema što primiti te pozvao na međusobnu brigu.

„Stvarnost je da siromašni za kršćane nisu sociološka kategorija, nego samo Kristovo tijelo. Naime, nije dovoljno općenito iznositi nauk o Božjem utjelovljenju. Da bismo doista ušli u to otajstvo, potrebno je reći da je Gospodin uzeo tijelo koje gladuje, žeđa, bolesno je i zatočeno (apostolska pobudnica Dilexi te, 110).

Siromašni i raspeti Krist daje se susresti i ljubiti u tim muškarcima i ženama, koji nas pozivaju da iziđemo iz samih sebe i odvažimo se na djelatnu ljubav.“

Pohvalio je ulogu žena kao graditeljica civilizacije ljubavi.

„Sveta Bakhita potiče nas da vidimo one koji su drugima nevidljivi, da oslobodimo one koje današnje gospodarstvo i kultura pretvaraju u robove te da poštujemo beskrajno dostojanstvo svakoga brata i svake sestre, u kojima nam sam Isus kuca na vrata.“

papa Lav XIV. u Kući Bakhita u Parizu / Foto: Vatican Media

Glas se Crkve uvijek očekuje: Imajte hrabrosti priznati pogreške!

U Lurdu se Papa privatno susreo s francuskim biskupima. Potaknuo ih je da budu proročki glas na Zapadu obilježenom uznemirujućom polarizacijom, slabljenjem bratstva, srdačnosti i kvalitete društvenog života, kao i ponovnim porastom nasilja, nejednakosti i siromaštva.

Susret je održan u Dvorani svete Bernardice u svetištu Gospe Lurdske, nakon što je Sveti Otac na trenutak zastao pred fotografijom skulpture – otkrivene u studenom 2021. – koja prikazuje uplakano dijete, simbol zlostavljanja počinjenoga od strane klera ili su se dogodila u crkvenom okruženju. Kao što se očekivalo, Papa se osvrnuo na to pitanje, potvrđujući načelo „najveće pozornosti“.

papa Lav XIV. na mjestu mučeništva žrtava Francuske revolucije / Foto: Vatican Media

„Potičem vas, draga braćo, da pokažete hrabrost, odvažnost i misionarsku kreativnost. Ne dajte se obeshrabriti pogreškama, nedosljednostima, pa čak ni neuspjesima koji su obilježili povijest ovog naroda na putu. Uvijek imajte hrabrosti priznati pogreške s ljubavlju prema Istini i odlučni liječiti rane ljubavlju Dobrog Pastira koji poznaje svoje ovce i svaku zove po imenu.“

Što se tiče „bolne pošasti“ zlostavljanja maloljetnika od strane klera, potaknuo ih je da ustraju u potrazi za istinom, pravednošću, oprostom, obeštećenjem i prevencijom

Istaknuvši dragocjeni prinos Crkve u izgradnji nacije Papa je napomenuo da se njezin proročki autoritet ne može ušutkati:

„Zato njezin glas ima puno pravo biti prisutan u javnoj raspravi u Francuskoj; ona po svojoj naravi posjeduje proročki autoritet. Iako nije uvijek shvaćen, ipak se očekuje. Iako ga se ne slijedi uvijek, posebno u bitnim pitanjima koja se tiču temelja civilizacije, ipak je potreban; ne sumnjajte u to!“

Pokora! Pokora! Pokora!

U homiliji na misi slavljenoj u nedjelju, 27. rujna, na poljani lurdskoga svetišta posvećenoga Djevici, u prisutnosti 150 tisuća vjernika, papa Lav XIV. je istaknuo naglasio da liturgijski tekstovi ove nedjelje dotiču središnji vid poruke koju je Djevica Marija došla povjeriti svetoj Bernardici: poziv na obraćenje – istodobno i nježan i hitan.

„Pozivi na pokoru odjekuju u Svetom pismu i prolaze kroz cjelokupno propovijedanje evanđelja tijekom stoljeća. Oni poprimaju spasonosnu važnost kako bi se očitovala njihova hitnost i nužnost: danas – a ne sutra – treba se obratiti; danas je povoljan trenutak, dan spasenja. Da, Bog želi da čovjek živi, da otvori oči i vrati se Njemu.“

papa Lav XIV. u Lurdu / Foto: Vatican Media

Papa je naglasio i da se ustrajni poziv na obraćenje ponovno nalazi u riječima koje je Marija izgovorila upravo ovdje: Pokora! Pokora! Pokora!, kada je pozvala svetu Bernardicu učiniti neke geste.

„Kako se naša srca ne bi osjećala prozvanima pred sve raširenijim sukobima koji uništavaju tolike nevine živote? Pokora je djelo koje ljubav potiče u solidarnosti s ljudskim rodom: ljubav prema Bogu, čiju se ranu Srca, prouzročenu našim grijesima, želi nadoknaditi; ljubav prema svoj našoj braći koja ne slušaju ovaj poziv na obraćenje i koje njihove krivnje odvlače u smrt.“

Molite krunicu!

Papa Lav XIV. je u nedjelju, 27. rujna, u Lurdu, prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja koju je predmolio ispred Gospina svetišta, istaknuo moć krunice u ovim mračnim vremenima obilježenim sukobima i nasiljem. Moliti zajedno Anđeosko pozdravljenje, jednostavnu i lijepu molitvu – rekao je – pomaže nam živjeti svaki dan prianjajući uz Božju volju, po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju.

„Ovdje se Bezgrješna ukazala svetoj Bernardici s krunicom u ruci i kao da je vodila njezinu molitvu. Zbog toga danas pozivam sve vjernike i sve kršćanske zajednice da mole svetu krunicu tijekom sljedećeg mjeseca listopada, s posebnom nakanom da prestanu ratovi i da se uspostavi mir među sukobljenim narodima.“

papa Lav XIV. predmolio krunicu u Lurdu / Foto: Vatican Media

Bernardica je imala 14 godina kada je prvi put ugledala Djevicu Mariju, a brojna će biti djeca koju je papa Lav pozvao da 1. listopada u 17 sati, kod Lurdske spilje u Vatikanskim vrtovima zajedno mole krunicu za mir.

Marija je naša majka; moleći joj se, nećeš očajavati

Na esplanadi svetišta Gospe Lurdske u Lurdu Papa je u nedjelju, 27. rujna, tijekom procesije svjetla, predvodio molitvu krunice, postajući tako „hodočasnik među hodočasnicima“. Kao svake večeri tijekom hodočasničkog razdoblja, od 25. ožujka do 1. studenog, oko 50 tisuća ljudi sa svijećama u rukama upravilo svoje molitve Majci Božjoj.

Rimski se biskup spomenuo riječi sv. Bernarda kako bi istaknuo da je Marija Zvijezda mora – Stella maris – koja nam pomaže u nevoljama, u olujama i burama života.

Slijedeći nju, nećeš zalutati; moleći joj se, nećeš očajavati; misleći na nju, nećeš pogriješiti. Ako te ona drži, nećeš pasti; ako te štiti, nećeš se bojati; ako te ona vodi, nećeš klonuti; ako ti udijeli svoju gorljivost, stići ćeš do svojega cilja.

procesija sa svijećama u Svetištu Gospe Lurdske / Foto: Vatican Media

Obraćajući se potom hodočasnicima i bolesnicima koji su došli iz Francuske i iz cijeloga svijeta kako bi sudjelovali u toj procesiji svjetla, papa Lav XIV. ih je potaknuo da Gospi prinesu svoje najdraže i najhitnije nakane, osobne ali i nakane cijeloga svijeta.

Promatrajući ju u njezinom Bezgrješnom začeću, izviru nepobjedive radost i nada – napomenuo je Papa – jer, odjevena suncem, s mjesecom pod nogama i okrunjena zvijezdama, ona je slavna, moćna; i, istodobno, ponizna, vrlo blizu nama, ona je Isusova Majka, ona je naša Majka.

Bog ne opravdava nasilje i tlačenje!

Posljednjega dana putovanja u Francusku, sudjelovao je na međureligijskom susretu u Kongresnom centru Robert Schuman u Metzu.

U pozdravu upućenom predstavnicima različitih vjerskih tradicija, koje je nazvao prijateljima, Sveti je Otac spomenuo da se nalaze u Centru koji nosi ime jednog od utemeljitelja Europske unije. Robert Schuman, čovjek vjere i uvjerenja, znao je pretvoriti stare linije razdvajanja u mostove nade za cijelu Europu, postavši istinskim veleposlanikom jedinstva u različitosti.

papa Lav XIV. na međureligijskom susretu u Metzu / Foto: Vatican Media

Dijalog ne umanjuje naš identitet, nego ga izražava jednostavno i istinito, otvarajući se različitosti drugoga – rekao je papa Lav XIV. te citirao papu Franju, ali i sv. Ivana Pavla II. koji je dijalog smatrao zahtjevom vlastitom samoj čovjekovoj naravi:

„Dijalog je put kojim priznajemo različitost kao obećanje, a ne kao prijetnju; to je umijeće susreta koje je našem svijetu prijeko potrebno, a nalazi se na suprotnom polu od agresivnosti i nasilja. Naime, zazivati Božje ime kako bi se opravdalo nasilje ili tlačenje predstavlja oskvrnuće tog imena. Ništa što narušava ljudsko dostojanstvo ne može se pozivati na autentično božansko nadahnuće. Vjerski govor mora neprestano poticati na razoružavanje srdaca i riječi. To podrazumijeva izravnu odgovornost svakoga od nas, kao čuvara naših vlastitih tradicija.“

Rimski je biskup dodao i da se plodnost vjerskih tradicija ponajprije očituje u njihovoj službi miru i bratstvu te u njihovoj sposobnosti da štite, prate i služe životu.

papa Lav XIV na međureligijskom susretu u Metzu / Foto: Vatican Media

Veličina se civilizacije ne mjeri njezinim materijalnim uspjesima, nego načinom na koji okružuje, štiti i uzdiže ljudsku osobu. Religije su čuvarice života: one potvrđuju njegovu svetu vrijednost. Njihova se plodnost očituje u ljubavi ispunjenoj prisutnosti uz najranjivije i najkrhkije osobe. Služiti životu znači okružiti ga brigom, prisutnošću i nježnošću, osobito u kušnji, sve do kraja.

Bez Crkve nema Europe kakvu poznajemo!

Posljednja postaja pape Lava XIV. u sklopu putovanja u Francusku bilo je sudjelovanje na događaju naslovljenom „Na korijenima Europe za mir i jedinstvo“. Sveti je Otac u govoru osudio beskorisno krvoproliće koje svakoga dana odnosi nebrojene žrtve, potaknuo na hrabrost u pregovorima te pozvao na kreativne napore u izgradnji mira u svijetu, a ne samo na zaustavljanje krvarenja uzrokovanoga ratom.

„Europu treba shvatiti kao kulturnu i povijesnu stvarnost prije nego kao zemljopisnu stvarnost. Tijekom stoljeća poprimala je nove granice i nove definicije, prolazeći kroz razdoblja rasta, dubokih kriza i novih preporoda. Jedna konstanta koja se može uočiti u njezinu dugom i burnom povijesnom hodu jest činjenica da se Europa razvijala i napredovala kada je bila sposobna razraditi pozitivne vidove svoje prošlosti te ih ponovno ponuditi u novim i kreativnim oblicima zahvaljujući susretu s drugim.“

papa Lav XIV. ispred katedrale Naše Gospe u Parizu / Foto: Vatican Media

Sveti je Otac spomenuo i zaštitnika Europe, sv. Benedikta, kojega je sveti papa Pavao VI. nazvao glasnikom mira, tvorcem jedinstva i učiteljem civilizacije:

„Pomoć siromašnima, bolesnima i starijima; odgoj djece i sveučilišta; bolnice i medicina; arhitektura i inženjerstvo; razvoj znanosti; pravo i organizacija gradova i samih država: mnoga su područja u Europi bila duboko obilježena svetim Benediktom i njegovim monasima! Bez te monaške kulture europska civilizacija, kakvu poznajemo, ne bi postojala.“

Govorio je i o članku 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji potiče otvoren, transparentan i redovit dijalog s Crkvama, uvijek uz poštovanje i bez dovođenja u pitanje statusa koji uživaju u državama članicama.

Na kraju se obratio mladima pozvanima graditi Europu današnjice i sutrašnjice:

„Mladima kažem: imajte hrabrosti odgovorno živjeti poslanje izgradnje mira, u svojem srcu, u svojim odnosima, u svojoj obitelji, u školama i na sveučilištima, u životu svojih gradova, svojih mjesta i cijele Europe. Ne podvrgavajte se logici nasilja i tlačenja. Ljubite život u svakom trenutku i ne bojte se budućnosti! Ne bojte se osnovati obitelj, rađati djecu i braniti dostojanstvo svake osobe, od prvoga trenutka u majčinoj utrobi pa sve do posljednjega daha.“

Nije istina da je onaj koji ne popušta jači od onoga koji traži pomirenje!

Posljednjega dana apostolskog putovanja u Francusku, Papa je predvodio euharistijsko slavlje u katedrali sv. Stjepana u Metzu te u homiliji podsjetio na doprinos monaštva i Pravila kanonika svetoga Chrodeganga iz Metza u izgradnji moralnih temelja svijeta u kojem živimo, kao što su svetost i nepovredivost ljudskoga života, briga o siromašnima i prihvaćanje stranaca.

Upravo je u Metzu, gradiću na sjeveroistoku Francuske, potrebno usmjeriti pogled kako bismo ponovno pronašli korijene i temeljne vrijednosti Staroga kontinenta, koji su ranjeni novim podjelama i novim sukobima.

Promatrajući vitraje ove katedrale, učimo da budućnost Europe nije u uniformnosti, nego u skladu različitosti, gdje rana prošlosti postaje pukotina kroz koju prodire svjetlost.

Osvrćući se potom na pročitani evanđeoski odlomak, Petrov je nasljednik podsjetio da nas Isus poziva okrenuti i drugi obraz, odnosno kako pustinju pretvoriti u oazu, kako zasaditi vrtove i graditi kuće, te nam pokazuje put oprosta, milosrđa i velikodušnosti u današnjem svijetu u kojemu svjedočimo tolikom nasilju, manipulaciji i oholosti. Papa je stoga primijetio:

„Vi, sinovi ove zemlje koja je u prošlosti bila rastrgana bratoubilačkim sukobima, dobro znate da nije istina da je onaj koji se osvećuje jači od onoga koji oprašta. Nije istina da je onaj koji ne popušta jači od onoga koji traži pomirenje.“

papa Lav XIV. na susretu „Prema korijenima Europe za mir i jedinstvo“ u Metzu / Foto: Vatican Media

To je pouka na koju podsjeća upravo povijest grada Metza, zemljopisno smještenoga svega nekoliko kilometara od granice s Njemačkom – rekao je Papa te dodao:

„Grad Metz i rijeka Moselle svjedoče cijelomu svijetu da je pomirenje moguće samo kada imamo hrabrosti prekinuti lanac ogorčenosti. Potrebni su snaga i velika uravnoteženost kako ne bismo dopustili da nas zlo svlada, osobito kada su pretrpljene rane duboke.“

Papa Lav XIV. je na kraju homilije, kao i na završetku apostolskoga putovanja u Francusku, izrazio želju da zajednica u Metzu bude, danas više nego ikada, svjetionik nade za tu zemlju, za Europu i za svijet.