Majka cara Konstantina Velikoga, koja je znala razlikovati prolazno od vječnoga i svako prolazno dobro koristila je za stjecanje neprolaznog blaga. Poznata je po čudesnom pronalsku Kristova križa u Jeruzalemu.
Sveta Jelena Križarica majka je cara Konstantina Velikoga, koji je kršćanstvu dao slobodu i mogućnost da se javno štuje kao vjeroispovijest. Rođena je u prvoj polovici trećeg stoljeća u gradu Drepanumu, čije je ime car Konstantin promijenio u ime Helenopolis, upravo iz velikog poštovanja prema svojoj majci.
Ako je vjerovati napisu sv. Ambrozija, Jelena je potjecala iz veoma skromne obitelji, gdje je morala raditi teške poslove, pa je tako zapisano i da je bila služavka koja je radila u staji. Na tom ju je poslu upoznao njezin budući muž, ugledni vojskovođa Konstancije Klor. Vjerojatno je bila vrlo lijepa kad ju je iz tako neuglednih okolnosti za ženu uzeo Konstancije Klor, koji je kao carski namjesnik imao mogućnosti postati cezar. Međutim, kad je Konstancije postao car, morao ju je otpustiti, jer je zakon propisivao da carica bude plemenitaške krvi. Njezino je mjesto zamijenila carica Teodora, a Jelena se morala povući. I tako je ona sve do 306. godine ostala povučena.
Tada je njezin sin Konstantin naslijedio oca, pa je majku pozvao na carski dvor i dao joj naslov Auguste. Njezino je ime i lik dao utisnuti na kovani novac i obasuo je svim počastima koje dolikuju carici. Ona je sve to iskoristila da bi činila dobro, pomagala siromasima, darujući im novac i odjeću, a jednako se tako zauzimala i za mnoge druge nepravedno progonjene, osuđene, bolesne i u različitim potrebama. Kao pobožna i bogobojazna žena znala je razlikovati prolazno od vječnoga i svako prolazno dobro koristila je za stjecanje neprolaznog blaga. Njezin je život i kršćansko opredjeljenje potaknulo i cara Konstantina da kršćanima daruje slobodu, pa je u takvim okolnostima carica majka mogla graditi crkve i kapele, a Crkva je prešla iz katakombi u dostojne prostore u kojima se moglo otvoreno slaviti Boga.
Jelena je bila prožeta ljubavlju prema Spasitelju pa je 326. godine hodočastila u Svetu zemlju gdje je obišla mjesta Kristova zemaljskoga života. Prema predaji pronašla je na Kalvarijia tri križa. Da bi utvrdila koji je križ Kristov, pozvala je jednog bolesnika. Onaj križ na kojem je ozdravio kad ga je dotaknuo, Jelena je držala Kristovim križem i zbog toga je prozvana Križaricom. Nagovorila je sina Konstantina da ondje sagradi baziliku Svetoga Groba, što je on i učinio. Carica majka je sa sobom u Rim donijela i djeliće relikvija križa i svetaca. Na mjestu njezine rezidencije i kapele u Rimu kasnije je podignuta današnja rimska bazilika Svetoga Križa u Jeruzalemu. Predaja navodi da je Jelena dala donijeti zemlju s Golgote i prostrijeti na mjestu današnjih vatikanskih vrtova, gdje su za vrijeme cara Nerona brojni kršćani prolili svoju mučeničku krv.
Umrla je 330. u Konstatinopolu. Tijelo joj je preneseno u Rim, a njezini se ostaci čuvaju u jednom od vatikanskih muzeja. Grci spomendan sv. Jelene slave 21. svibnja, zajedno s njezinim sinom Konstantinom, a Zapadna je Crkva slavi na današnji dan. Odmah poslije smrti počeli su je štovati kao sveticu, „veliku ženu, vrijednu vječne i svete uspomene“. Zaštitnica je problematičnih brakova, rastavljenih supružnik, obraćenika i arheologa.
Sretan imendan slavljenicama!