Mravojedić većinu dana provodi na mravojedićinim leđima. Ukrcao se po koćenju i u vožnji će uživati prvih devet mjeseci. U tom razdoblju može narasti do pola mravojedičine veličine.

Četverogodišnja mravojedica Ariel sjajna je “majka”, o svom mravojediću brine se izvrsno. Petogodišnji mravojed Oliver puca od ponosa i poput svakog novopečenog “oca” zaštitnički se odnosi prema svojoj maloj obitelji.

„Mladunče je na svijet došlo 10. lipnja i sada kad je staro gotovo mjesec dana, možemo reći da sve prolazi u najboljem redu. Na nama je bila velika odgovornost. Naime, riječ je o prvom divovskom mravojedu okoćenom u Hrvatskoj. Lijepo je bilo doživjeti taj povijesni trenutak, ali još je ljepše vidjeti kako se naš britansko-nizozemski par mravojeda odlično snalazi u novoj ulozi“, kazao je ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba Damir Skok

Mladuncu se još ne zna spol, pa mu svatko od djelatnika tepa na drugačiji način. Inače, divovski su mravojedi ugrožena vrsta životinja, najviše jer im ljudi uništavaju staništa. Naseljavaju Središnju i Južnu Ameriku. Svoj naziv mravojedi duguju zadivljujućim mjerama. Teže do četrdeset kilograma, a od vrha njuške do kraja repa dužina im može iznositi i dva metra.

Mnogo skromnijih dimenzija su crnorepi prerijski psi. U njihovoj maksimirskoj nastambi iz tunelića izviruje desetak mališana. Pomladak je to tri jedinke – mužjaka i njegovih partnerica.

Prerijski psi vrlo su društvene životinje. Žive u velikim obiteljskim kolonijama, a svaka skupina gradi podzemne gradove sastavljene od mnogo tunela i prostorija. U prirodi nastanjuju središnji dio otvorenih prerija Sjedinjenih Američkih Država. Pare se jednom godišnje, ženka najčešće okoti između tri i pet mladunaca, a doji ih sedam tjedana. Kada mlađi mužjaci navrše tri godine postigavši spolnu zrelost, vođa skupine ih protjeruje pa mladi mužjaci nove kolonije grade na rubovima roditeljskih.