Da svi budu jedno

Na svojoj posljednjoj večeri s učenicima, Isus je molio: „Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu, a ja idem k tebi. Oče sveti, sačuvaj ih u svom imenu koje si mi dao: da budu jedno kao i mi.“ (Iv 17, 11)

U Djelima apostolskim čitamo o životu prve kršćanske zajednice:

Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. (Dj 2, 42)

U prvim stoljećima biskupi Istoka i Zapada sastojali su se na ekumenskim crkvenim saborima kako bi zajednički pronašli način kako definirati i obrazložiti vjerovanje Crkve i približiti Kristov nauk narodima drugih jezika i mentaliteta.

Formirale su se različite teološke škole s različitim pogledima na važna pitanja, jezične barijere su predstavljale izazov, događale su se prepirke oko primata i vlasti, što je s vremenom rezultiralo raskolima koji su narušili jedinstvo Crkve.

Istok i Zapad Rimskog Carstva ujedinjeni oko Blažene Djevice Marije, Sveta Mudorst/ Foto: Wikimedia Commons

Focijev raskol

Prvi veći sukob Istoka i Zapada koji je rezultirao raskolom u 9. stoljeću vezan je za patrijarha Focija.

Nakon što je carigradski patrijarh Ignacije svrgnut 858. godine u vrijeme cara Mihajla III., naslijedio ga je učeni i perspektivni Focije. Ignacije i njegovi pristaše obratili su se papi Nikoli I. za pomoć.

Papa Nikola izopćio je patrijarha Focija 863. godine na sinodi u Rimu, na što je Focije uzvratio izricanjem anateme (izopćenja) Papi u Carigradu.

Car Mihajlo III. ponovno je proglasio Ignacija patrijarhom 867. godine.

Na istočnom Četvrtom carigradskom saboru (879. – 880.), na kojem su sudjelovali samo biskupi Istoka te ga danas kao važećeg priznaje samo pravoslavna Crkva, Focije je vraćen u službu patrijarha. Focijev raskol prestao je njegovom smrću, oko 893. godine.

Focijev raskol je prvi u kojem su rimski papa i carigradski patrijarh došli u izravan sukob te izopćili jedan drugoga, no nije bio izrečen kao prekidanje crkvenog zajedništva između Istoka i Zapada.

križ/ Foto: Cathopic

(Ne)premostive razlike

1. Pitanje vlasti: Tijekom stoljeća rasle su razlike između Istoka i Zapada, a jedno od stalnih pitanja bio je doseg vlasti rimskog pape te njezin odnos sa primatom carigradskog patrijarha.

Postavljalo se pitanje ima li Papa crkvenu vlast samo rimskog biskupa ili nad sveopćom Crkvom, na temelju prvenstva koje je Isus udijelio Petru među apostolima.

2. Teološko pitanje: Središnja teološka razlika bilo je pitanje odnosa Oca, Sina i Duha Svetoga, to jest izlazi li Duh Sveti kao treća božanska osoba samo od Oca ili od Oca i Sina. Riječ Filioque, koja znači i Sina, postala je sažetak ovog teološkog spora te svojevrsni simbol velikog crkvenog raskola.

Prema grčkim teolozima Duh Sveti proizlazi samo od Oca, kao što stoji u Nicejsko-carigradskom vjerovanju:

Vjerujem… i u Duha Svetoga koji izlazi od Oca.

Na Zapadu, među latinskim teolozima od 5. stoljeća nadalje u Nicejsko-carigradsko vjerovanje uvrštena je riječ Filioque koja znači i Sina: „Vjerujem… i u Duha Svetoga koji izlazi od Oca i Sina“.

3. Pitanje jezika i tradicije: Na Istoku je liturgijski jezik bio grčki, a na Zapadu latinski te su se razvili različiti krajevni običaji. Primjerice, na Istoku se tijekom slavljenja svete mise koristio kvasni kruh, a na Zapadu beskvasni.

papa Lav IX. / Foto: Wikimedia Commons

Istočni raskol

Istočni raskol imao je najveće i najdugotrajnije posljedice u povijesti Crkve jer je njime dotada jedinstvena Crkva razdijeljena na zapadnu i istočnu.

U doba pape Lava IX. i patrijarha Cerularija zaoštrene su razlike u poimanju crkvene vlasti i teološke rasprave između Istoka i Zapada.

Papa je poslao delegaciju u Carigrad, na čelu s kardinalom Humbertom, koja je trebala osnažiti crkvene i diplomatske veze s carigradskim patrijarhom. Umjesto toga, papin delegat odlučio je izreći anatemu patrijarhu Cerulariju te potpisao bulu izopćenja 1054. godine.

Cerularije je uzvratio ekskomunikacijom pape Lava IX.

Pravno gledano, kardinal Humbert za to nije imao ovlasti jer je kao papin delegat poslan da gradi zajedništvo. Također, papa Lav IX. umro je u vrijeme putovanja delegacije u Carigrad te je samim time bilo kakva odluka delegata pokojnog Pape nevažeća. Patrijarh Cerularije je izopćio zapravo pokojnog Lava IX.

Unatoč nesretnom i pravno upitnom razvoju događaja, nastala je crkvena podjela, između ostalog, na Katoličku i Pravoslavnu Crkvu koja nije potpuno nadiđena do današnjeg dana, a nazvana je velikom shizmom, velikim ili istočnim raskolom.

pravoslavni ikonostas/ Foto: Wikimedia Commons