„Mater populi fidelis“ („Majka vjernog puka“) naslov je doktrinarne bilješke koju je u utorak, 4. studenog, objavio Dikasterij za nauk vjere. Dokument su potpisali prefekt dikasterija kardinal Víctor Manuel Fernández i tajnik mons. Armando Matteo. Sveti Otac ju je odobrio na spomendan Kraljice svete krunice, 7. listopada.

Riječ je o doktrinarnom dokumentu o marijanskoj pobožnosti, s naglaskom na lik Marije, koja je povezana s Kristovim djelom kao Majka vjernika. Bilješka iznosi biblijske osnove za marijansku pobožnost, izlaže doprinose crkvenih otaca i naučitelja, uključuje elemente istočne tradicije i misli nedavnih papa, piše Vatican News.

Kako ispravno istaknuti Marijinu povezanost s Kristovim djelom otkupljenja?

Analizirani su različiti nazivi Blažene Djevice Marije, uz ispravno tumačenje kako trebaju biti shvaćeni. Bilješka posebno hvali nazive poput Majke vjernika, Duhovne Majke i Majke vjernog naroda.

Naslov Suotkupiteljice smatra se neprikladnim i problematičnom.

Naslovi Majke Milosti i Posrednice svih Milosti smatraju se prihvatljivima u vrlo specifičnim značenjima, a naveden je popis značenja koja mogu navesti vjernike na krivo shvaćanje.

Tradicionalni katolički nauk ističe da je Marija u potpunosti usmjerena prema Kristu i njegovom spasonosnom djelovanju. (br. 3)

Glavni problem u tumačenju tih naslova primijenjenih na Djevicu Mariju jest kako treba shvatiti njezinu povezanost s Kristovim djelom otkupljenja – to jest, „što znači Marijina jedinstvena suradnja u planu spasenja?“

Ovaj dokument, bez namjere da bude sveobuhvatan ili iscrpan, nastoji održati potrebnu ravnotežu koja se mora uspostaviti unutar kršćanskih misterija između Kristovog isključivog posredovanja i Marijine suradnje u djelu spasenja te nastoji pokazati kako se to izražava u raznim marijanskim naslovima.

Trapisti, Banja Luka, Bosna i Hercegovina – U samostanu Marija Zvijezda u Trapistima kod Banja Luke/ Foto: Dejan Rakita/PIXSELL

Suotkupiteljica?

Što se tiče naslova „Suotkupiteljica“, bilješka podsjeća da su neki pape koristili ovaj naslov bez popratnog objašnjenja, misleći na na Marijino Bogomajčinstvo i Marijino sjedinjenje s Kristom uz otkupiteljski križ. (br. 18)

Drugi vatikanski koncil suzdržao se od korištenja tog naslova iz dogmatskih, pastoralnih i ekumenskih razloga.

Sveti Ivan Pavao II. nazivao je Mariju „Suotkupiteljicom“ u najmanje sedam navrata, posebno povezujući taj naslov sa spasenjskom vrijednošću naših patnji kada se prinose zajedno s patnjama Kristovim, s kojim je Marija posebno sjedinjena na križu.

Sam naslov ima nejasno značenje

Dokument citira internu raspravu unutar tadašnje Kongregacije za nauk vjere, koja je u veljači 1996. razmatrala zahtjev za proglašenjem nove dogme o Mariji kao „Suotkupiteljici ili Posrednici svih milosti“.

Ratzingerovo mišljenje bilo je suprotno: „Točno značenje naslova nije jasno, a doktrina sadržana u njima nije zrela… Još nije jasno kako je doktrina izražena u naslovima prisutnim u Svetom pismu i u apostolskoj tradiciji.“

Nakon toga, 2002. godine, budući Benedikt XVI. također se javno izrazio na isti način: „Naslov ‘Suotkupiteljica’ previše se udaljava od jezika Svetog pisma i patristike te stoga uzrokuje nesporazume. (br. 19)

Marija je sve ono što jest zahvaljujući Kristu.

Izraz „Suotkupiteljica“ zamaglio bi njezino podrijetlo. Papa Franjo je barem tri puta jasno izrazio svoj stav protiv korištenja naslova „Su-Otkupiteljica“.

Doktrinarni dokument u br. 22 zaključuje:

S obzirom na potrebu objašnjenja Marijine podređene uloge Kristu u djelu Otkupljenja, ne bi bilo prikladno koristiti naziv „Suotkupiteljica“ za definiranje Marijine suradnje. Ovaj naziv riskira zasjeniti Kristovo jedinstveno spasenjsko posredovanje i stoga može stvoriti zbrku i neravnotežu u skladu istina kršćanske vjere, jer „nema spasenja ni u kome drugome; jer nema drugog imena pod nebom danog ljudima po kojem bismo se mogli spasiti“ (Dj 4,12).

Kada neki izraz zahtijeva mnoga, ponovljena objašnjenja kako bi se spriječilo da odstupi od ispravnog značenja, ne služi vjeri Božjeg naroda i postaje beskoristan.

Marija pod križem / Foto: Mladen Božičević

Posrednica?

Isus Krist je jedini Posrednik i Spasitelj ljudi.

Krist je jedini Posrednik, „jer je jedan Bog, i jedan je posrednik između Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, koji sebe dade kao otkupninu za sve“ ( 1 Tim 2,5-6). 

Vrlo uobičajen izraz ‘posredništvo’ u najrazličitijim sferama društvenog života shvaća se kao suradnja, pomoć, zagovor. Posredništvo se primjenjuje na Mariju u podređenom smislu, samo u odnosu na Krista, i ni na koji način ne tvrdi da se dodaje bilo kakva učinkovitost ili moć jedinstvenom posredovanju Isusa Krista. (br. 26)

 S druge strane, jasno je da je Marija imala stvarnu posredničku ulogu u omogućavanju Utjelovljenja Sina Božjega u našem čovječanstvu, budući da se Otkupitelj trebao „roditi od žene“ (Gal 4,4).

Stoga se terminologija Drugog vatikanskog koncila u vezi s posredovanjem prvenstveno odnosi na Krista; ponekad se odnosi i na Mariju, ali na očito podređen način.

Koncil je radije koristio drugačiju terminologiju za Mariju, naglašavajući njezinu suradnju i majčinsku pomoć. (br. 36)

 Sudjelovanje Djevice Marije, kao Majke, u životu svoga Sina – od Utjelovljenja do križa i Uskrsnuća – daje jedinstven i jedinstven karakter njezinoj suradnji u njegovu otkupiteljskom djelu, posebno za Crkvu, „kada Crkva promatra Marijino duhovno majčinstvo prema svim članovima Mističnog Tijela; u svom povjerljivom zazivanju nje; kada doživljava zagovor svoje zagovornice i pomoćnice.“ 

Majka i Posrednica svih milosti

Marijina majčinska funkcija ni na koji način ne zasjenjuje niti umanjuje jedinstveno Kristovo posredovanje „već naprotiv pokazuje njegovu učinkovitost“. (br. 43)

Različiti Marijini zazivi, slike i svetišta pokazuju Marijino istinsko majčinstvo, koje se približava životima njezine djece.

Tako shvaćeno, „Marijino majčinstvo ne tvrdi da slabi jedinstveno klanjanje koje pripada samo Kristu, već da ga potiče.“

Naslov Majka vjernika omogućuje nam da govorimo o „djelovanju Marijinom i u odnosu na naš život milosti“ (br. 45)

Međutim, moramo biti oprezni s izrazima koji mogu prenijeti „manje prihvatljiv sadržaj“.

Već je kardinal Ratzinger objasnio da Marijini naslovi popu Posrednice svih milosti, imaju „ograničenja koja ne olakšavaju ispravno razumijevanje Marijine jedinstvene uloge te možemo prepoznati poteškoće koje on podrazumijeva i u teološkom promišljanju i u duhovnosti (br. 67).

Ona, koja je prva otkupljena, nije mogla biti posrednica milosti koju je sama primila. 

Marija Bistrica: Kardinal Bozanić predvodio misno slavlje na blagdan Velike Gospe/Foto: Marko Prpić/PIXSEL

Majka vjernog Božjeg naroda

Marija je prva od onih koji „slušaju riječ Božju i čuvaju je“ ( Lk 11,28). Ona je prva koja se svrstava među ponizne i siromašne Gospodinove, da nas s pouzdanjem uči čekati i primiti spasenje koje dolazi samo od Boga. Tako je Marija „kao Majka postala prva ‘učenica’ svoga Sina. 

Na križu nas Krist povjerava Mariji i zato „nas je doveo k njoj jer nije htio da putujemo bez majke. (br. 73)

Ona je Majka koja je postala „Majka svih vjernika“; istovremeno je Majka Crkve koja evangelizira, koja nas prima onako kako nas je Bog htio pozvati – to jest, ne samo kao izolirane pojedince, već kao narod na putu. (br. 76)

Naša Majka Marija uvijek želi hodati uz nas, ostati nam blizu, pomoći nam svojim zagovorom i svojom ljubavlju. Ona je Majka Vjernog Božjeg naroda, koja „se kreće usred svog naroda nježnom i ljubavnom brigom; prihvaća njihove tjeskobe i probleme.

Majko vjernoga Božjega naroda, moli za nas!

Tekst u cijelosti možete pročitati na engleskom jeziku na službenim stranicama Vatikana.