Dok su u prošlosti dezinformacije često bile očite i lako prepoznatljive, danas su one mnogo suptilnije i sofisticiranije. Umjesto grubih dezinformacija, češće se šire poluistine, iskrivljeni konteksti ili manipulativna tumačenja stvarnih činjenica. Posebno osjetljiva područja su teme koje pobuđuju jake emocije, primjerice migracije, klimatske promjene, rat u Ukrajini ili gospodarske teškoće. Na tim se temama najčešće grade kampanje dezinformacija jer one mogu najbrže polarizirati javnost i potaknuti nepovjerenje prema demokratskim procesima.

Cesarini ističe i da su nedavni nacionalni izbori u nekoliko europskih zemalja, uključujući Rumunjsku, Moldaviju, Gruziju i Njemačku, potvrdili sveprisutnost manipulacije informacijama i stranog miješanja u izborne kontekste.

Iako je Europska unija tijekom izbora uložila velike napore u koordinaciju i brzo reagiranje, što je djelomično ublažilo štetu, Cesarini naglašava da to nije dovoljno. Dezinformacije se stalno prilagođavaju, mijenjaju oblik i koriste nove digitalne alate. Stoga je nužno kontinuirano ulagati u jačanje otpornosti društva, razvoj medijske pismenosti i unapređenje novinarskih standarda.

Novinari i mediji imaju ključnu ulogu jer bez njihovog dosljednog rada na provjeri činjenica i objašnjavanju složenih tema, građani ostaju ranjivi na manipulacije. Ističe da zaštita demokracije ovisi o medijskim sustavima koji su otporni, neovisni i s odgovarajućim resursima. Naglašava i da provjera činjenica zahtijeva stabilno financiranje, osobito tijekom razdoblja izvan izbora.

Medijske kuće trebale bi ulagati u alate potpomognute umjetnom inteligencijom za provjeru i otkrivanje prijetnji, kao i u nove uredničke formate i kanale diseminacije kako bi povećale angažman čitatelja. Napretka neće biti bez razvoja redakcija kojima je prijeko potrebna digitalna pismenost, osobito u kontekstu sigurnosnih aspekata – od otkrivanja sadržaja koji su u potpunosti lažni i generirani alatima umjetne inteligencije do provjere izvora. Upravo novinari, smatra Cesarini, trebaju zauzeti središnje mjesto u javnom diskursu kroz pouzdano, visokokvalitetno novinarstvo te ističe da novinari nisu samo izvjestitelji činjenica, nego čuvari same stvarnosti što jasno ističe važnost i ulogu novinara i medijskih organizacija u suvremeno doba koje je preplavljeno dezinformacijama.

Iz navedenoga može se zaključiti da je, uz važnu ulogu novinara, pitanje dezinformacija prije svega povezano s razinom medijske pismenosti društva. Tehnološki alati i institucionalne mjere mogu ublažiti dio problema, no bez građana koji znaju kritički čitati, razumjeti i vrednovati informacije, učinak tih mjera uvijek će biti ograničen. Medijska pismenost tako postaje ključan temelj otpornosti jer građani koji razumiju kako nastaju i kako se šire informacije te koji prepoznaju vlastite pristranosti manje su podložni manipulaciji.

Medijska pismenost ne jača samo pojedinca, već i cijeli javni prostor, potičući kvalitetniji dijalog i smanjujući prostor za one koji šire dezinformacije. Dugoročno, ulaganje u obrazovanje i medijsku pismenost može se pokazati učinkovitijim od svake privremene zabrane ili tehničkog rješenja jer stvara društvo koje je samostalno sposobno prepoznati i odbaciti obmane.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.