Crkva danas slavi sv. Grgura Barbariga, biskupa koji je bio veliki nasljedovatelj sv. Karla Boromejskoga, te promicatelj tridentske obnove u Crkvi. Gregorio Giovanni Gaspare Barbarigo rođen je 16. rujna 1625. godine u Veneciji. Obitelj mu je potjecala iz Istre, a tamo je bio običaj da se za vjerski odgoj brine otac. K tome je u šestoj godini, s troje braće, ostao bez majke. Otac je bio uzoran vjernik koji je redovito molio časoslov, ali je sina poučavao i matematici i filozofiji.

Budući da je bio poučen u latinskom i grčkom jeziku, te drugim vještinama kao što su govorništvo, mačevanje, zemljopis, kartografija i drugo, počeo je raditi i u diplomatskoj službi. Iako je mogao postići zavidnu karijeru, osjetio je Božji poziv, i u 30. godini primio svećenički red. Najprije je radio u Rimu kao mladi svećenik, a ocu je tada napisao da neće ništa tražiti jer je svjestan svojih malih sposobnosti, ali da neće odbiti ništa što se bude od njega tražilo.

Barbarigo je imenovan biskupom najprije u Bergamu, a potom u Padovi, u kojoj je ostao pune 33 godine. Kardinalom je imenovan 1660. godine. Barbarigo je još za biskupovanja u Bergamu došao na glas svetosti. Poput sv. Karla Boromejskoga, htio je obnoviti Crkvu prema dekretima Tridentskog sabora. Jednom je zgodom imao 200 kandidata za svećeničko ređenje u svojoj biskupiji, ali budući da je htio reda u Božjoj kući, sam je ispitao sve kandidate i samo osmoricu pripustio na ređenje.

Kad je provodio biskupijsku Sinodu, zamjerio se nekim kanonicima kojima se stega nije previše sviđala. Slično je prošao i u nekim samostanima u kojima je pokušao obnoviti prvotni redovnički žar. Osnivao je mnoge kršćanske škole, poboljšao i unaprijedio kvalitetu studija na padovskom sveučilištu, osnivao tiskare i održao dvije biskupske sinode. Promicao je dobrotvorni i socijalni rad. Zalagao se za jedinstvo zapadne i istočne Crkve. Umro je 18. lipnja 1697. godine, a svetim ga je proglasio papa Ivan XXIII. Zaštitnik je mnogih naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.