Sjećajući se mučenika iz prvih kršćanskih vremena, danas se spominjemo sv. Bibijane, rimske djevice i mučenice iz IV. stoljeća. Rodila se 347. u Rimu, a njezini roditelji Flavian i Dafrosa kao i sestra Demetria doživjeli su mučeništvo pod carem Julijanom Apostatom i njegovim rimskim guvernerom Apronijanom. Opis njezina mučeništva potječe vjerojatno iz 7. stoljeća i pun je legendi. Predaja govori da je Bibijana  podnijela muku tamnice zajedno sa sestrom Demetrijom. Demetrija je preminula za vrijeme okrutnog ispitivanja, dok se Bibijana uspjela velikom snagom duha, suočiti s još nekoliko teških mjeseci utamničenja, za vrijeme kojih ju je Apronijan podvrgao najrazličitijim pogrdama, kako bi je naveo na odreknuće i oskvrnuće vjere. Bibijana je  svoju vjeru zadržala nedotaknutom i zaštićenom od dodira zloće i grijeha. Mirno je podnijela i posljednje okrutno mučenje: nesmiljeno bičevanje, kojemu je naposljetku njezino nježno tijelo i podleglo 363. godine. U njenu je čast papa Simplicije podigao baziliku u Rimu. Zaštitnica je i neudatih žena te žrtava mučenja.

Sv. Blanka, francuska kraljica, rođena je 1188. godine kao kćerka kralja Alfonza IX. od Kastilje. Njeno ime dolazi od španjolske riječi ‘blanca’, što znači bijela. Godine 1200. udala se za francuskog kralja Ljudevita VIII. Poslije rane muževe smrti vladala je neko vrijeme u ime maloljetnog sina Ljudevita IX. Umrla je u cistercitskom samostanu.

Sv. Kromacije biskup bio je jedan od najuglednijih osoba Akvilejske Crkve između 4. i 5. stoljeća. Prijateljevao je sa svetim Jeronimom i sv. Rufinom, a cijenili su ga sv. Ambrozije i sv. Ivan Zlatousti, te papa Inocent i car Honorije. Promicao je napredak teološke znanosti i crkveni život. Umro je oko 407. godine.

Danas slavimo i bl. Ivana Ruysbroecka. Rođen je krajem 13. stoljeća u blizini Brisela. Nakon studija, zaređen je za svećenika i uskoro došao na glas svetosti zbog kreposnoga života, ali i pastoralnih pothvata. Osnovao je Bratovštinu siromašnih svećenika koja je promicala njegove obnoviteljske ideje. Bratovština je prihvatila pravilo svetoga Augustina, a Ivan je postao prvi prior zajednice. Glas o njegovoj učenosti i svetosti proširio se i izvan Flandrije, te su mu dolazili po savjet mnogi iz Nizozemske, Njemačke i Francuske. Svoj duhovni nauk o putu koji vodi iz aktivnog u kontemplativni život izložio je na flamanskom jeziku u 12 rasprava. Djela su mu prevedena na latinski, francuski i druge jezike. Napisao je i Knjigu o 12 begina koja nas uvodi u njegovu mističnu filozofiju. Povijest mu je dala naziv Čudesni i ushićeni naučitelj.