Budi dio naše mreže

Utorkom u 13:15 na Hrvatskome katoličkom radiju emitira se emisija „S pravom o pravu – informacije o pravnim temama“ pravnice Marte Šimrak Lukavski. U emisiji se govori o različitim pravnim temama iz područja građanskog prava koje slušateljima olakšavaju snalaženje u životnim poteškoćama.

/ fv

Jeste li znali da bračni drug ne može samostalno bez znanja i suglasnosti drugog bračnog druga opteretiti kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom? O takvoj mogućnosti govorilo se u 108. emisiji S pravom o pravu.

Nekada ranije, kada takve situacije nisu bile regulirane Obiteljskim zakonom, događalo se da jedan bračni drug na čije je ime u zemljišnim knjigama bila upisana nekretnina, pa iako je ona činila bračnu stečevinu i obiteljski dom, optereti nekim zalogom, bez znanja drugog bračnog druga, stan u kojem živi njegova obitelj. Ako još primjerice nije plaćao kredit kojim je stan bio opterećen, taj stan lako je mogao postati predmet ovrhe, a obitelj izgubiti „krov nad glavom“.

Sada je situacija ipak drugačija. Obiteljskim zakonom propisano je da bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu, a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga. Taj potpis obavezno mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.

Dakle, ako jedan bračni drug želi opteretiti nekretninu, primjerice zatraži kredit kod banke, banka će zatražiti pisanu suglasnost drugog bračnog druga, kojim će drugi bračni drug potvrditi svoju suglasnost o zalaganju obiteljskog doma u korist banke, a u svrhu ishođenja kredita i taj će potpis ovjeriti kod javnog bilježnika. Dakle odluka o zalaganju nekretnine koja čini bračnu stečevinu zajednička je odluka bračnih drugova.

Ista situacija je i s ugovorom o najmu. Ako primjerice bračni drugovi s djecom nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb žive u stanu u najmu, jedan bračni drug ne može otkazati ugovor o najmu stana bez pisane suglasnosti drugog bračnog druga. Potpis drugog bračnog druga ponovno mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Izuzev ako se radi o službenom stanu kada se primjenjuju posebni propisi.

Ima situacija i kada drugi bračni drug neopravdano ne želi dati navedenu suglasnost.

Ako jedan bračni drug bez opravdanog razloga odbije dati drugom bračnom drugu suglasnost za otuđenje ili opterećenje obiteljske kuće ili stan ili raskid ugovora o najmu u kojem živi njegova obitelj, sud može na prijedlog bračnog druga u izvanparničnom postupku donijeti rješenje koje zamjenjuje suglasnost drugog bračnog druga. Sud će u donošenju odluke voditi računa o stambenim potrebama obaju bračnih drugova i djece koja s njima stanuju te o svim okolnostima toga slučaja.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja