Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, osim ako nisu drukčije ugovorili. Međutim, postavlja se pitanje kako se donose odluke o upravljanju bračnom stečevinom, odnosno kako upravljati bračnom stečevinom koje su suvlasnici bračni drugovi u jednakim dijelovima, a koji dijelovi upućuju na njihovu ravnopravnost i solidarnost.

Najlakše je kada su bračni drugovi suglasni i nemaju prijepor oko upravljanja bračnom stečevinom, tada je upravljanje jednostavno. Problem nastaje kada bračni drugovi nisu suglasni s načinom upravljanja bračnom stečevinom ili kada je primjerice jedan bračni drug bez suglasnosti drugog raspolagao imovinom koja potječe iz bračne stečevine.

Razlikujemo poslove redovite uporabe:

Za poslove redovite uprave poput redovitoga održavanja, iskorištavanja i upotrebe stvari za njezinu redovitu svrhu, kako bi se odluka donijela potrebna je suglasnost obaju bračnih drugova, ako takve suglasnosti nema tada odluka nije donijeta. Međutim važno je napomenuti kako se kod redovite uprave smatra se da je drugi bračni drug dao svoju suglasnost ako se ne dokaže suprotno. Dakle, pretpostavlja se da suglasnosti ima, ako se drugi bračni drug ne suprotstavi odluci i ne dokaže suprotno.

I poslove izvanredne uprave:

Za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike poput većih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preuređenja, otuđenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog, osnivanja služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.

Dakle, kad se vrše poslovi izvanredne uprave, bračni drugovi dužni su sporazumno upravljati imovinom koja se smatra bračnom stečevinom, što znači da se oni moraju suglasiti oko poduzimanja takvih poslova.  Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni posao poduzet ima pravo na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana.

U praksi se često pojavljuje problem kada bi na nekretnini koja je bračna stečevina i na kojoj je kao vlasnik upisan samo jedan bračni drug taj bračni drug primjerice otuđio cijelu nekretninu bez suglasnosti drugog bračnog druga. Pitanje je treba li u takvim situacijama dati prednost načelu povjerenja u zemljišne knjige ili načelu da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego ih on sam ima?

Naše zakonodavstvo propisuje da nepostojanje suglasnosti drugog bračnog za poduzimanje poslova izvanredne uprave ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe te da bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni posao poduzet ima pravo na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana.

Zakon omogućava bračnim drugovima i da sklope ugovor o uređenju svojih imovinskih odnosa na sadašnjoj i budućoj imovini na način koji smatraju prikladnim, a kojim mogu urediti i upravljanje bračnom stečevinom, a koje može biti i drugačije od onog kojeg propisuje Obiteljski zakon.

***
“S pravom o pravu – informacije o pravnim temama” pravnice Marte Šimrak Lukavski emitira se svakog utorka u 13:15 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na portal@hkm.hr.