S obzirom na to da je formacija zadarskih sjemeništaraca lani prebačena u Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu, Nadbiskupsko sjemenište Zmajević 276. obljetnicu osnivanja dočekalo je bez sjemeništaraca, ali rektor don Ante Dražina otkrio je za Zadarski list da je Sjemenište i dalje aktivno i čekaju ga, vjeruje, još mnoge sretne obljetnice osnivanja.

Zajedničko sjemenište

Već desetljećima cijela Europa, a onda i Hrvatske, osjeća manjak duhovnih zvanja, posebice onih srednjoškolskog uzrasta. To je rezultiralo velikim padom broja sjemeništaraca na području cijele Hrvatske. Jako malen broj pitomaca otežava i sam odgoj te je iz tog razloga formacija zadarskih sjemeništaraca prebačena u Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu. Sada ih je ondje ukupno 16, a osim zadarskih i zagrebačkih sjemeništaraca, Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu pohađaju i sjemeništarci iz Sisačke, Đakovačko-osječke, Bjelovarsko-križevačke i Mostarsko-duvanjske biskupije. Plan je da to u budućnosti bude zajedničko sjemenište za čitavu državu.

No, pad broja sjemeništaraca, kako objašnjava don Dražina, nije uzrokovan samo manjkom duhovnih zvanja.

“Granica zrelosti i donošenja važnih životnih odluka pomaknuta je unaprijed, mladi su prije s dvadeset godina zasnivali obitelji, a danas se žene i udaju s trideset i kojom”, naglašava don Dražina.

Don Ante Dražina/FOTO Zadarski list

Prostor odgoja i obrazovanja

Takva tendencija već je odavno uočena u zapadnim zemljama, tumači rektor, pa se i papa Franjo u više navrata osvrnuo na poteškoće koje sjemeništima i bogoslovijama stvara manjak kandidata.

“Iako se s manjim brojem sjemeništaraca može raditi individualno, teško je organizirati određene aktivnosti, pa je Papa tražio da se sjemeništa s manjim brojem kandidata ujedine. Tako smo i mi krenuli u tom smjeru, da u Zagrebu bude zajedničko sjemenište za cijelu Hrvatsku”, kazuje rektor don Dražina, koji je prošle godine postao ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II.

I bez sjemeništaraca, Nadbiskupsko sjemenište Zmajević i dalje postoji, a što se zgrade tiče, kako objašnjava rektor, taj će prostor i u budućnosti ostati u funkciji odgoja i obrazovanja, no za sada po tom pitanju još ništa nije detaljno dogovoreno.

“Jedno krilo Sjemeništa dali smo na korištenje Klasičnoj gimnaziji, a drugo krilo koristi Sveučilište, tako da je dobar dio i sada u funkciji odgoja i obrazovanja”, rekao jedon Dražina.

Osim toga, trenutno je u zgradi Sjemeništa na smještaju nekoliko studenata, a prostorije Sjemeništa koriste se i za svakodnevne biskupijske aktivnosti, poput susreta svećenika, povjerenstava, susreta ministranata, susrete mladih, molitveno-formativne susrete i slično.

“Danas bogoslovi koji dolaze na Teološki studij i kandidati su za svećeništvo većinom dolaze sa završenim fakultetom ili su započeli studirati pa se odlučili za svećeništvo. Vidimo, dakle, da ta tendencija ide prema kasnijim godinama i to za posljedicu ima da malo učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja odluči ići u sjemenište. Učenik bi već u osmom razredu trebao donijeti odluku ili bar razmišljati o tome da jednog dana postane svećenik, govori don Dražina.