Bilo je to prvi put da su u čašćenje i promicanje glasa svetosti bl. Jakova Zadranina na tako široj, kreativno odgojno – obrazovnoj razini sudjelovala i zadarska djeca i da su se uključila u proslavu blagdana bl. Jakova. Dječje likovno stvaralaštvo u prikazu motiva života i rada bl. Jakova je nova i jedinstvena inicijativa u Zadarskoj nadbiskupiji ostvarena prvi put ove godine, u promicanju čašćenja bl. Jakova. Inicijatorica toga likovno-duhovnog školskog projekta je Anamarija Botica Miljanović, dipl. učiteljica savjetnica, voditeljica projekta ‘Muzej u školi – baština i kultura mira’ OŠ Zadarski otoci.

Taj likovni natječaj organizirali su „Muzej u školi“ OŠ Zadarski otoci i Franjevački samostan sv. Frane u Zadru u kojem je bl. Jakov počeo svoje redovničko djelovanje. Suradnici u organizaciji natječaja su Zadarska županija, Grad Zadar, Narodni Muzej Zadar i Udruga glagoljaša Zadar.

U natječaju je sudjelovalo 172 učenika pod vodstvom 22 mentora iz deset osnovnih škola, od kojih je devet škola iz Zadarske nadbiskupije i jedna škola iz Dubrovnika. Osnovne škole sudionici iz Zadra su: Smiljevac, Stanovi, Bartol Kašić, Zadarski otoci i Katolička OŠ Ivo Mašina, Područna škola Ploča (OŠ Krune Krstića), Područna škola Diklo (OŠ Šime Kožičića Benje), Juraj Baraković, Ražanac, Franko Lisica, Polača i OŠ Mokošica, Dubrovnik.

Na blaženikov blagdan, u samostanskoj prostoriji koja je nazvana „Soba bl. Jakova Zadranina“, kao trajni postav izloženo je dvanaest dječjih radova koje su izabrali članovi Stručnog povjerenstva između 172 rada sve djece sudionika. Stručno povjerenstvo jednoglasno je proglasilo najboljim prvonagrađeni rad Gabrijele Ikač, 8.r iz zadarske OŠ Bartola Kašića, pod mentorstvom Jolide Klarić.

Preostalih 11 najuspješnijih likovnih radova nacrtali su učenici: Franko Kolega, OŠ Zadarski otoci, 3.c, mentorica Anamarija Botica Miljanović, Šimun Orlović, OŠ Bartola Kašića, 3.e (Zdravka Viduka), Vito Rogić, OŠ Zadarski otoci, 3.c, (Anamarija B. Miljanović), Maša Obučina Perković, OŠ Bartol Kašić, 3.e (Zdravka Viduka), Mateo Ugarković, PŠ Diklo, 3.r. (Suzana Lončar Menoski), Mareta Barešić, PŠ Diklo, 3.r., (Suzana Lončar Menoski), Emanuel Perović, OŠ Zadarski otoci, 3.c, (Anamarija B. Miljanović), Antonio Katačić, OŠ Zadarski otoci, 3.b, (Željka Diklan), Marta Butić, OŠ Zadarski otoci, 4.b, (Dijana Škara), Monika Vukić, OŠ Smiljevac, 6.f, (Marijana Dellavia) i Antonio Brajnović, PŠ Ploča, 3.c, (Sandra Čulina).

Dvanaestero djece čiji su radovi izloženi sudjelovala su na misnom slavlju koje je na blagdan bl. Jakova, u subotu, 27. travnja, u crkvi sv. Frane predvodio fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima. Šanko je pohvalio radove sve djece, rekavši da su svi izvrsni. Zahvalio im je na sudjelovanju, trudu i poručio: „Vi ste, djeco, biseri, dali ste najbolje od sebe. Dok ste crtali, i u tome se vidjela vaša ljepota. Jer i onim što ste crtali pokazujete tko ste iznutra, da ste našli biser. Nagrada je ono što ste vi dali nama, franjevačkoj zajednici i gradu Zadru“.

Fra Tomislav je pojasnio i kontekst nastanka izraza „Blizu je, blizu“, što je naslov likovnog natječaja. „Jedan maleni zec je bježao pred lovcima. Bio je blizu samostana u kojem je bio bl. Jakov. U tom bijegu, prestrašeni zečić se u samostanskom vrtu sakrio ispod habita bl. Jakova i naslonio uz njegovu nogu. Lovci su pitali bl. Jakova: ‘Je li tuda prošao zec?’. Bl. Jakov je bio lukav i odgovorio im je: ‘A blizu je, blizu’. I lovci su produžili dalje. Bl. Jakov nije slagao, ali bio je mudar, pametan i tako je spasio nedužnog zečića. A i zečić je bio mudar. Znao je da ne može pobjeći lovcima, nego treba nekoga jačega od sebe. To je poruka i za nas. Naša slabost, čak i naši grijesi, naša razočaranja koja nekad doživimo u životu nisu prepreka, dapače – mogu biti šansa da dođemo bliže Bogu. Samo je jako bitno u životu koga biraš kao saveznika. Kada te strah, što radiš s tim strahom? Ideš li na krivu ili na pravu adresu? To je jako bitno u životu. Strah može biti šansa, može biti most do Boga, šansa da više Boga uđe u tvoj život, da ti postaneš jači“, poručio je fra Tomislav. Nakon mise, provincijal Šanko uručio je nagrade za sudjelovanje i pohvalnice djeci, autorima likovnih radova te zahvalnice mentorima i pokroviteljima. Djeca su na dar dobila prigodnu knjigu, tau križ i čokoladu u obliku zečića.

Svi sudionici natječaja dobili su sličicu bl. Jakova Zadranina na kojoj se nalazi prikaz bl. Jakova, prvonagrađeni rad Gabrijele Ikač, a na poleđini sličice je tekst molitve za proglašenje bl. Jakova svetim, koja je prevedena s talijanskog, obrazac koji se moli u svetištu u Bitettu. Cilj je da se ta molitva i pobožnost bl. Jakovu šire među pukom, da se uslišaju molitve po zagovoru bl. Jakova. Zanimljivo i da je najviše molitava po zagovoru bl. Jakova uslišano za pomoć djeci.

Bl. Jakov Zadranin rođen je 1400. u Zadru, na mjestu sadašnje tržnice u središtu grada, a kršten je u crkvi Gospe od porta, Velike Marije. S 20 godina ušao je u samostan Sv. Frane u Zadru. U tridesetoj godini života, bl. Jakov pratio je zamjenika provincijala 1438. na generalni kapitul Reda u Italiju. Nakon kapitula, ostao je u Provinciji sv. Nikole u Bariju, a potom je premješten u grad Bitetto gdje je proveo više od 40 godina, do svoje smrti 1496. godine. Za vrijeme epidemije kuge 1482., posvjedočio je veliku ljubav služeći bolesnima. U Bitettu se časti kao zaštitnik grada, a samostan u kojem je djelovao je veliko svetište njemu u čast. U Bitettu je postavljen kip koji prikazuje bl. Jakova kao franjevca sa štapom, prosjačkom torbom i zečićem.

Nakon mise, prisutnima se obratila inicijatorica projekta, Anamarija B. Miljanović. „Kako bismo približili bl. Jakova žiteljima Zadarske nadbiskupije, učenici osnovnih škola svojim dječjim viđenjem izrazili su se u likovnim tehnikama i na radovima prikazali prizore iz života bl. Jakova. Tražilo se dječje viđenje blaženika, duhovnost u slici. Svi radovi su kvalitetni, teško je bilo izabrati 12 za stalni postav. U svjedočanstvu o bl. Jakovu i zecu očituje se i ljubav blaženika prema svim stvorenjima. Djeci je osobito bliska, razumljiva i privlačna priča o bl. Jakovu i zečiću, koja pokazuje kako samo jedan čin ljubaznosti nekome može promijeniti život. Zahvalni smo i oduševljeni velikim odazivom djece na natječaj. Ohrabreni brojnošću i zanimanjem, natječaj za radove o bl. Jakovu sljedeće godine ćemo proširiti i na srednje škole“, poručila je Miljanović.

Istaknula je da je likovni izraz prikladan i jedan od najboljih načina u izražavanju djeteta koji uključuje njihove emotivne i spoznajne mogućnosti da izraze svoje misli, a odgojnog je učinka. Kako bi što bolje osmislili motive, djeca su u pripremi bila upoznata sa životom bl. Jakova preko priča o njegovom životu. Gledali su videa i informacije o blaženiku, autora franjevaca Andrije Bilokapića, Drage Ljevara, Stanka Škunce te redatelja Miljenke Dujele koji je snimio film o čašćenju i velikoj proslavi bl. Jakova u Bitettu.

„Providnost je, čast i radost da na blagdan Bl. Jakova Zadranina u samostanu i crkvi sv. Frane otvaramo izložbu. Imamo svijetli uzor u našem bl. Jakovu, čovjekoljupcu na glasu svetosti. Bio je bogobojazan i pobožan po uzoru na sv. Franu. Po njegovoj jednostavnosti, skromnosti, poniznosti, ljubavi prema ljudima, Bog je po bl. Jakovu činio i čini velika djela u životima ljudi. On nikad nije tražio veličinu niti se uznosio, samo je sebe stalno prinosio Bogu. Za života i nakon smrti ljudi su ga smatrali svetim. Zadar ima povijest i tradiciju. Želja nam je da bl. Jakov u životima njegovih sugrađana ne bude samo dio povijesti, osoba ponosa, datum u kalendaru, nego dio oživljene tradicije, trajno među nama, snaga, kao što je svojom stalnom prisutnošću snaga u svakodnevnom životu stanovnika Bitetta“, poručila je Miljanović.

Zahtjev natječaja je bio da učenici i glagoljicom ukrase svoj crtež, riječima Zadar, Jakov Zadranin, bl. Jakov, Blizu je itd., s ciljem njegovanja glagoljaške baštine po kojoj je Zadar poznat. Članovi Povjerenstva bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane, fra Stanko Škunca, mr. sc. Anita Gržan Martinović (Grad Zadar), akademski slikar Valentin Radman, (Kulturno vijeće Zadarske županije), etnologinja dr. sc. Jasenka Lulić Štorić, (Narodni muzej Zadar) i Lucija Sekula, viša kustosica muzeja, djelatnici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zadra: Inga Budimir, akademska slikarica i Marko Perić, akademski grafičar, oboje profesori likovne kulture. Grafičku pripremu i tisak sličica bl. Jakova i zahvalnica izradili su učenici Prirodoslovno – grafičke škole Zadar s mentorom Ivicom Šimurinom.

U Organizacijskom odboru natječaja koji će postati tradicija bili su fra Stipe Nosić, provincijal fra Tomislav Šanko, Davor Barić, ravnatelj OŠ Zadarski otoci, Željka Diklan dipl. učiteljica savjetnica, Anamarija Botica Miljanović, vjeroučiteljica Lenka Radić, Sunčica Ivin Mikulić, profesorica Likovne kulture i muzejska pedagoginja Lucija Sekula. Pedagošku vrijednost tog projekta potvrđuje i sponzor natječaja Školska knjiga iz Zagreba.

Miljanović je zahvalila svim mentorima i učenicima na velikom odazivu, Krešimiru Atelju, zadarskom predstavniku Školske knjige, fra Stipi Nosiću i franjevačkoj zajednici za povjerenje i doprinos organizaciji, osobito za ‘Sobu bl. Jakova’ u kojoj će djeca i nastavnici budućim aktivnostima i radionicama častiti zadarskog blaženika. Koordinatori projekta su Nosić, Botica Miljanović i Diklan.

Molitva za proglašenje bl. Jakova svetim koja je tiskana na njegovoj sličici glasi: „Svemogući i milosrdni Bože, koji uzvisuješ ponizne i po njima činiš velika djela, molimo te, proslavi svoga poniznog i vjernog slugu blaženog Jakova, kako bi u tvojoj Crkvi, općem sakramentu spasenja, imali još jedan svijetli uzor koji nas uči i potiče tebe sve više prepoznavati i ljubiti u svojoj braći. Po njegovom zagovoru, povjeravamo ti naše potrebe… sigurni da ćeš nas uslišiti. Po Kristu Gospodinu našem, Amen“.

Miljanović je 2023. godine ostvarila svoju dugogodišnju želju te je hodočastila bl. Jakovu u Bitetto gdje je čula priču o bl. Jakovu i zecu. „Stanovnici Bitetta puno koriste izraz ‘Blizu je blizu’, riječi koje je rekao bl. Jakov lovcima kad je spasio život zečića. Njima je taj izraz poput strelovite molitve bl. Jakovu, po tim riječima imaju dodatni oslonac i snagu. To sada znaju i djeca Zadra. Kad bismo još više častili i utjecali se zagovoru bl. Jakova, koliku bismo snagu i potporu imali u duhovnom životu. On s njima snažno živi i zovu ga svecem. Stanovnici Bitetta bl. Jakova nazivaju ‘Ljubljeni’. U svojim kućama imaju mjesta koja su posvećena blaženiku, poput malih oltara koja su ukrašena njegovim nabožnim predmetima. ‘Blizu, je blizu’ je uzrečica i molitva stanovnika Bitetta, znajući da im je ‘Ljubljeni’ bl. Jakov blizu u srcu i pomoćnik u svakodnevnim potrebama. Ako po zagovoru svetaca koji su po svojim relikvijama došli u Zadar, naš grad i puk Nadbiskupije dobivaju toliko milosti, koliko milosti možemo dobiti i po zagovoru bl. Jakova koji je jedini rodom iz Zadra i puno nas ljubi“, poručila je Miljanović.

Jako je dojmljiva procesija s moćima bl. Jakova u Bitettu u kojoj sudjeluje 100 000 ljudi, među njima bratovštine, gradski oci, gradska glazba, kuće su okićene. Procesija ide od svetišta bl. Jakova do katedrale u Bitettu. Bogato štovanje bl. Jakova potvrđuje i da u Bitettu intenzivno slave blaženika tjedan dana prije njegovog blagdana. Velika svečanost je i kad vraćaju moći bl. Jakova iz katedrale u svetište. „Na svetištu bl. Jakova nalazi se i hrvatska zastava. Oni poštuju što je on iz našeg grada. Talijani imaju poštovanje prema Hrvatskoj i Zadru odakle je bl. Jakov rodom“, istaknula je Miljanović.

Bl. Jakov je bio kuhar u samostanu. Sve što je kuhao bilo je izvrsno, ukusno, hvalila su ga subraća. Najpoznatije jelo koje je pripravljao je bob. Postoje dani kad u Bitettu restorani pripremaju samo bob, u spomen i čast bl. Jakova. „Govorilo se da bi on od ‘nikakve’, siromašne hrane napravio čudo od obroka. I prilikom kuhanja toliko je bio u zanosu i predanju Bogu te se govorilo da su anđeli miješali hranu, a njegove suze bi začinile da to jelo bude tako ukusno. Razvio je teologiju kuharstva. Poslije njegovog jela, franjevci su se išli ispovijedati. Toliko su uživali u hrani koju je bl. Jakov pripremao i obrocima koje je kuhao da su osjećali grizodušje zbog toga užitka“, istaknula je Miljanović.

Do suradnje u čašćenju bl. Jakova po sudjelovanju djece dovela je već postojeća suradnja Miljanović sa samostanom sv. Frane. Jedne godine djeca su izradila i veliki pano o bl. Jakovu u sklopu projekta ‘Ulice i spomenici velikana’. ‘Muzej u školi’ OŠ Zadarski otoci djeluje deset godina, u želji da djeca prožive i ponesu duh grada u kojem žive, da istražuju i upoznaju njegovu baštinu i kulturu.

Miljanović kao voditeljica „Muzeja u školi“ godinama surađuje sa samostanom sv. Frane u obilježavanju povijesnog događaja, Zadarskog mira. Zadarski mir potpisan je 18. veljače 1358. u sakristiji crkve sv. Frane u Zadru. Tim sporazumom Mlečani su se odrekli Dalmacije te su nakon dugih ratova bili stečeni uvjeti za mir između ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. i Mlečana. Zadranima i cijelom hrvatskom narodu to je bilo donijelo pola stoljeća mira.

U duhu prenošenja mira kao Božjeg dara, svake godine taj povijesni događaj obilježava se 18. veljače u samostanu sv. Frane i u tome sudjeluju i djeca „Muzeja u školi“. Ove godine je 666. obljetnica potpisivanja tog sporazuma koji je u 14. st. omogućio procvat srednjovjekovnog Zadra koji je tada prvi put ugostio i kralja. Sakristija crkve sv. Frane nije slučajno odabrana za potpisivanje Zadarskog mira. Kralj Ludovik I. Anžuvinac i njegova žena Elizabeta Kotromanić bili su povezani s Franjevačkim redom. Prilikom potpisivanja Zadarskog mira, srebrni procesijski križ samostanu sv. Frane darovala je hrvatsko – ugarska kraljica Elizabeta Kotromanić. Miljanović je podsjetila kako je bl. Jakov kao dječak sudjelovao u procesijama Zadarskog mira kroz Zadar.

Dječja folklorna skupina „Donatići“ iz OŠ Zadarski otoci svake godine sudjeluje u obilježavanju Zadarskog mira 18. veljače. Uprizorenje toga događaja počne sa scenom potpisivanja Zadarskog mira. Pohod u kojem sudjeluju povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske bude od samostana sv. Frane do crkve sv. Šime. „Donatići“ su radili i „Priču sv. Šimuna kroz prostor i vrijeme“.

„Zadar je bogat duhovnom baštinom. Svaki materijalni trag je trag duhovne baštine. Zadarski mir je bio praznik mira. To je važan događaj po kojem je Zadar vratio svoj nacionalni hrvatski identitet, oslobođeni su svi gradovi uz obalu, a Dubrovnik je postao Dubrovačka republika zahvaljujući potpisivanju Zadarskog mira. Osobito danas je važna poruka da se sukobi riješe mirovnim sporazumom, ne ratom. U svemu što radimo šaljemo poruku mira i duhovnosti“, istaknula je Miljanović. Njoj je fra Drago Ljevar, nekadašnji gvardijan samostana sv. Frane, na trajno čuvanje bio predao zastavu mira inicijative ‘Europska mreža mjesta mira’. To je europska mreža gradova koji su potpisnici mirovnih sporazuma kroz povijest. Miljanović su franjevci predali zastavu zbog doprinosa u izgradnji kulture mira i odgoja za mir. Tu zastavu svake godine, 18. veljače, djeca iz OŠ Zadarski otoci donose u samostan sv. Frane, pohodeći ih u želji da promiču vrijednost mira i franjevačke duhovnosti čiji uvriježeni pozdrav i glasi ‘Mir i dobro’.