Crkva danas slavi Blaženu Djevicu Mariju Gospu Fatimsku. Povijest fatimskog svetišta počinje 13. svibnja 1917. godine. Usred razaranja Prvoga svjetskog rata, u mjestu Cova da Iria u blizini portugalske Fatime, Blažena Djevica Marija ukazala se malim pastirima: Luciji, Franji i Jacinti Marto.

Marija se djeci ukazivala idućih pet mjeseci, uvijek 13. u mjesecu. Posljednjem ukazanju, 13. listopada 1917, nazočilo je 70.000 ljudi. Kasnije se Gospa još dva puta ukazala Luciji, koja je u međuvremenu postala redovnica, zapovjedivši joj slavljenje pet prvih subota u mjesecu. Godine 1919. gradi se kapela ukazanja, a bazilika se počinje graditi 1928. godine. Posvećena je 7. listopada 1953.

Fatima postupno dobiva službenu crkvenu potvrdu kao marijansko svetište svjetskih razmjera: godine 1930. mjesni biskup potvrđuje autentičnost ukazanja, a 1931. portugalski biskupi posvećuju Portugal Bezgrešnom Srcu Marijinu. Godine 1942. papa Pio XII. posvetio je Bezgrešnom Srcu cijeli svijet, a 1951. u Fatimi je okončana Sveta jubilarna godina. Papa Pavao VI. hodočasti u Fatimu na pedesetu obljetnicu ukazanja, 13. svibnja 1967, a Ivan Pavao II. dolazi zahvaliti Fatimskoj Gospi za preživjeli atentat 13. svibnja, 1982. i u još jednom navratu 1991. godine.

Godišnje kroz fatimsko svetište prođe oko četiri milijuna hodočasnika. Ukazanja usred ratnih razaranja, Gospino obećanje da će se Rusija obratiti, posvećenje svijeta Marijinu Srcu, činjenica da je Ivan Pavao II. odabrao upravo Fatimu kako bi zahvalio za život nakon izljeva mržnje – sve to govori kako Fatimu treba promatrati kao veliku poruku mira.

Vrijeme u kojemu danas živimo pokazuje da se tajne koje je Gospa, između ostalih, navijestila – progon Crkve i vjernika, počinju navelike događati, te smo u tom smislu naročito pozvani na osobnu žrtvu, molitvu i pokoru, kako bismo od Boga isprosili istinski mir i obraćenje grešnika. Krunica nam je u tom smislu dana kao poseban poticaj i najizvrsnije sredstvo kako osobnog obraćenja, tako i obraćenja onih koji ne uviđaju kolika zla nanose drugima, nego svoje čovještvo kaljaju zločinima koje čine.

Molitva Gospi Fatimskoj

Presveta Djevice, koja si se udostojala doći u Fatimu otkriti blago milosti, skriveno u molitvi Krunice, ispuni naša srca iskrenom ljubavlju prema ovoj pobožnosti, da razmišljajući o misteriji našeg Otkupljenja možemo isprositi obraćenje grešnika i milosti koje te sada molimo, na veću slavu Božju, na Tvoju čast i za dobro naših duša. Amen. Majko Fatimska, moli za nas!

Crkva danas slavi i blagdan Marije Dominike Mazzarelo, suutemeljiteljice Družbe Kćeri Marije Pomoćnice. Rođena 1837. u Sjevernoj Italiji, postala je članicom udruženja ‘Kćeri Marije Bezgrešne’ u kome su se okupljale djevojke iz sela koje su se posebno zalagale u kršćanskom životu.

Marija se često žrtvovala za druge. Prvi put se to pokazalo 1860. kada je u selu izbio tifus. Ona je zdušno pomagala. Hrabro i neumorno brinula je za bolesnike, sve dok nisu svi ozdravili, ali tada je i sama klonula. Izgubila je životnu snagu i dugo se pitala što joj je činiti. Nakon neobičnog ukazanja, počela se brinuti za siromašne i napuštene djevojčice za koje nitko nije mario.

Uskoro se razvila zajednica koja se povezala sa sv. Ivanom Boscom. Zajednički su osnovali Družbu za odgoj siromašnih djevojčica. Don Bosco je sestre prozvao Kćeri Marije Pomoćnice, a prva poglavarica bila je upravo Marija. Godine 1938. proglašena je blaženom, a 1951. svetom. Njezino tijelo, kao i don Boscovo, počiva u bazilici Marije Pomoćnice u Torinu.