Na čast svetog i nedjeljivog Trojstva…; izjavljujemo, objavljujemo i definiramo da je Blažena Djevica Marija od prvog časa svog začeća po posebnoj milosti bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha. To je učenje od Boga objavljeno i stoga ga svi vjernici moraju vjerovati. Zanimljivo je da se ovaj izraz poziva na poznatog teologa, Dunsa Scotta.

Ova dogma nema izravnoga uporišta u sv. Pismu, ali se teologija poziva na protoevanđelje – Post 3,15. Ona koja je na strani onoga koji će satirati glavu zmiji mora biti bez grijeha, logika je koja stoji u pozadini. Isto tako, Lukin izričaj 1,28 govori o Mariji kao punoj milosti. Marija ne bi mogla biti protivnica đavlu da je imalo grijehom okaljana. 

Marija je jedna posebna priča, ali nije iznimka od Božje ljubavi koja je upućena svakome od nas. Na Bezgrešnoj se očituje uzor postavljen cijeloj Crkvi. Mi smo u svojoj grešnosti pozvani na svetost. Marija Bezgrešna uzor je Crkvi – u velikoj milosti Božjoj iskazanoj svakom čovjeku.

Crkva je dakle sveta i ima uzor svetosti da makar na jednog svog člana može ukazati da je ljudski ne griješiti. To povjerovati prava je marijanska pobožnost. Crkva ispovijeda u Mariji da je svetost i bezgrešnost ostvariva čak i na zemlji. Ljudski je i ne griješiti, ne samo griješiti. Čovjek od krvi i mesa Božjim milosrđem staje potpuno na stranu Boga i stoga je ova dogma velika nada za svakoga od nas.