Dvorana kina “Cinema Nuovo Olimpia” u centru Rima bila je dupkom ispunjena. Među ostalima na projekciji se okupila i brojna hrvatska zajednica u Rimu, stoga se tražila karta više, donosi Vatican News.

“Jako smo počašćeni sudjelovanjem na ovom festivalu koji ima divnu tradiciju, a očigledno i vjernu publiku koja je večeras napunila dvoranu i toplo pozdravila naš film”, rekla je producentica filma Ankica Jurić Tilić za Vatican News.

Sudjelovanje filma “Tragovi“ na Festivalu „Tertio Millennio“ ostvareno je uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.

Tertio Millennio

Festival “Tertio Millennio“ ustanovljen je 1997. godine, na poticaj pape Ivana Pavla II. Organizira ga “Fondazione Ente delle Spettacolo“, koju je utemeljila Talijanska biskupska konferencija, u suradnji i pod pokroviteljstvom Dikasterija za kulturu i obrazovanje, Dikasterija za komunikaciju te Dikasterija za međureligijski dijalog.

Festival promiče dijalog među različitim religijama i kulturama kroz jezik filma, a o pobjedniku odlučuje međureligijski žiri. Ujedno, dodjeljuje se nagrada žirija talijanske udruge filmskih kritičara i nagrada žirija studenata komunikacijskih znanosti na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu.

Film koji ostavlja trag

Film je prikazan na više europskih i svjetskih festivala te je višestruko nagrađivan u različitim kategorijama. Značajan uspjeh postigao je i na domaćem terenu; dobio je tri Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu. Komisija Hrvatskog društva filmskih djelatnika odabrala ga je kao ovogodišnjeg hrvatskog kandidata za 96. nagradu Oscar, Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti, u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma.

“Film smo radili s puno entuzijazma, okupili smo sjajne suradnike, vjerovali smo u priču i njenu iskrenost, dali smo sve od sebe ne razmišljajući o tome kakav će film imati put nakon što ga dovršimo”, rekla je u ime filmskog tima Jurić Tilić.

“Svaka puna dvorana, svako festivalsko prikazivanje i na koncu ovaj izbor da naš film predstavi Hrvatsku za nagradu Akademije veliki nam je kompliment i potvrda da smo napravili film koji je ostavio trag i na to smo zaista ponosni”, istaknula je Jurić Tilić.

Mirila, skriveni biser hrvatske baštine

Protagonistkinja filma je znanstvenica, antropologinja Ana Mlikota, koju igra glumica Marija Škaričić. Ana provodi antropološko istraživanje “mirila”, pogrebnih kamenih spomen-obilježja i vrijednog sadržaja hrvatske baštine.

Mirila su kamene oznake iz pogrebnog rituala stanovnika Velebita koje su nastajale od 17. do 20. stoljeća.

Naime, zbog velike udaljenosti između planinskih naselja, župne crkve i mjesnog groblja, nosači koji su nosili pokojnike prelazili bi dug put. No, tijelo preminulog smjeli su odložiti na zemlju samo jednom, na određenom mjestu između naselja i groblja – na mirilu. To mjesto se označavalo krupnim kamenjem položenim kod glave i kod nogu pokojnika, koji bi tako bio “izmjeren”.

Smatralo se da je u grobu pokopano samo tijelo, a duša je ostala na mirilu. Stoga su ljudi češće pohađali mirila nego daleka groblja.

Film je nastao upravo zahvaljujući susretu redateljice Dubravke Turić s “mirilima”, rekla je Jurić Tilić: “mirila je Dubravka prvi put zapazila na planinarskom izletu na Velebitu prije mnogo godina i urezala su joj se u sjećanje, zaintrigirala su ju svojom jedinstvenošću i snagom”, rekla je Jurić Tilić.

Redateljica Dubravka Turić je potom počela istraživati mirila i tako se razvila priča o antropologinji Ani.

Protagnostkinja Ana proučava i piše knjigu o mirilima, “a istovremeno ti mistični znakovi koje promatra za svoj znanstveni rad postaju veza njenog unutarnjeg i vanjskog svijeta.”, rekla je Jurić Tilić.

Kao najdojmljiviji motiv za uvođenje “mirila” u filmsku priču ističe “onaj o vječnoj ljudskoj težnji da ostavi trag u vremenu i u prostoru.”

Mirila prepoznata u svijetu

Iako slabo poznata hrvatskoj javnosti, zahvaljujući filmu priča o “mirilima” postala je poznata u svijetu.

“Ovaj motiv mirila bio je jako intrigantan i stranoj i našoj publici i drago mi je da je naš film potakao interes za ovaj jedinstven i malo poznat obred iz naše povijesti”, zaključila je Jurić Tilić.

Likovni prikazi i reljefi na uzglavnom kamenu, među kojima su najčešći križ i solarni krug, upućuju na kontinuitet umjetničkog ukrašavanja od pretpovijesnih kultura, preko ranog kršćanstva i ikonografije stećaka.

Posmrtni običaji vezani uz mirila imaju status nematerijalnog kulturnog dobra i uvršteni su u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, dok su stećci, srednjovjekovni monolitni nadgrobni spomenici, upisani u Popis svjetske baštine UNESCO-a.