Kad bi se crkve procjenjivale prema njihovom faktoru rizika, onda bi Abuna Yemata Guh bila naša nova Sikstinska kapela. Smještena na 200 metarana strmoj litici u sjevernoj Etiopiji, a posjetiteljima je potrebno 45 minuta da se popnu uz strmu liticu kako bi došli do crkve na nesigurnom položaju. Datira iz 5. stoljeća.

Prema lokalnoj legendi, crkva je isklesana u šestom stoljeću i posvećena Abuna Yemati (također se spominje kao Abba Yem’ata), jednom od devet svetaca. Tradicionalno se vjeruje da Devet svetaca potječu iz Rima, Carigrada i Sirije između kraja petog i početka šestog stoljeća.

Provedena je opsežna studija kako bi se razumio razlog iza ovog fenomena. Dizajn ukrasa u crkvi kopira one pronađene u obližnjim crkvama Gher’alte, poput crkve Debre Tsion. Postoji više slika koje prikazuju likove iz Starog zavjeta nego iz Novog zavjeta. Suh zrak i nedostatak vlage sačuvali su ove freske u njihovom izvornom savršenstvu. Slike potječu iz početnih tragova kršćanstva u Etiopiji i tematizirane su oko devet svetaca i dvanaest apostola. Najstarije ikone su u obliku diptiha i triptiha iz petnaestog stoljeća.

Vjera pomiče planine … na više načina.
“ Tko će uzići na goru Jahvinu,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno:
duša mu se ne predaje ispraznosti,
i ne kune se varavo.” (Psalam 24).

Moglo bi se usuditi reći da je Haylesilassie Kahsay, etiopski koptski svećenik, jedan od njih.

U planinama Gheralta, u sjevernoj Etiopiji, otac Kahsay svaki dan hoda dva sata, a zatim se penje na liticu kako bi stigao do Abuna Yemata Guh, crkve uklesane u litici, ukrašene živopisnim freskama i dvije pune kupole. Običaj je da se u crkvu ulazi bos i bez konopa. Lokalna kršćanska tradicija tvrdi da “Devet svetaca” (izvorna skupina misionara iz 5. stoljeća koji su poticali rast kršćanstva u današnjoj Etiopiji) štite one koji se penju ovim liticama.

Crkvu Abuna Yemata Guh uklesao je u litici sveti Abuna Yemata, jedan od devet svetaca, u 6. stoljeću, kada je stigao u regiju iz Sirije. Neki povjesničari, međutim, tvrde da su neki od Devetorice svetaca mogli stići u regiju iz Konstantinopola ili Rima.

Svakodnevni život oca Haylesilassieja Kahsaya sastoji se od rada i molitve. Ustaje u zoru i radi u svojoj kući do 6 sati ujutro. Nakon što pojede, kreće u dvosatnu šetnju do crkve.

Tada počinje penjanje. Uključuje 10-metarski potpuno okomiti dio. “Ne bojim se kad se penjem do crkve jer se penjem svaki dan. Jako je teško, ali smatram da je to izdrživo”, rekao je vlč. Kahsay za BBC.

Kad dođe u crkvu, vrijeme provodi u molitvi i proučavanju. Najviše vremena posvećuje proučavanju starih knjiga. “Sretan sam čitajući knjigu cijeli dan. Budući da je ovdje vrlo tiho, nema se s kim razgovarati. Vi komunicirate s Bogom i dijelite svoje tajne s njim. I tada vaš um postaje slobodan i sretan.”

U njoj su se stoljećima pokapali i svećenici koji su ovdje dolazili čuvati ovu crkvu. Ali nitko od njih nikada nije umro, spotaknuo se ili doživio nesreću tijekom uspona. “Devet svetaca koji žive u ovim planinama čuvaju ih sigurnima”, smiješi se otac Kahsay.