Danas u emisiji govorimo o zahtjevu za mirno rješenje spora, koji ste obvezni podnijeti u slučaju kada namjeravate podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske.

Zakon o parničnom postupku u čl. 186.a kaže: „Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za postupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.“

Dakle, preduvjet za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske je podnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu. Taj zahtjev trebao bi sadržavati sve ono što će sadržavati i sama tužba, ukoliko do nje dođe.

Nadležnost općinskog državnog odvjetništva propisana je Zakonom o državnom odvjetništvu. Međutim ako pogriješite i dostavite vaš zahtjev pogrešnom državnom odvjetništvu, vaš će zahtjev nenadležno državno odvjetništvo dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu i o tome će vas obavijestiti.

Ukoliko državno odvjetništvo ne prihvati vaš zahtjev ili vam ne udovolji u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva, tada možete svoje pravo potraživati u sudskom postupku, odnosno podnijeti tužbu sudu.

Posljedica nepodnošenje zahtjeva za mirno rješenje spora, dovodi do odbacivanja tužbe.

Na početku sam navela da je zakonom propisano kako je osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za postupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske. Međutim, naglasila sam da se isto ne primjenjuje u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.

Primjer takvog slučaja možemo naći kod prava na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije za godinu dana od dana nastaloga smetanja. Riječ je o prekluzivnom roku čije propuštanje uzrokuje odbacivanje tužbe, pa bi u navedenom slučaju podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora propustili prekluzivni rok određen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. 

Dakle, zaključujemo da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe, nije obvezna podnijeti zahtjevu za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu.

***
S pravom o pravu – informacije o pravnim temama pravnice Marte Šimrak Lukavski emitirat će se svakog petka u 16:30 na Hrvatskome katoličkom radiju, a slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na portal@hkm.hr.