Uz brojne predstavnike humanitarnih institucija, udruga, predstavnika resornog ministarstva, županije i Grada Zagreba, ravnatelj Hrvatskoga Caritasa fra Tomislav Glavnik je ukratko orisao potrebe suvremenog Caritasa: “Caritas daje odgovore kroz djelovanje osobama u potrebi, a Caritas Zagrebačke nadbiskupije je primjer dobro organiziranog humanitarnog rada. Istodobno, Caritas pokriva najveću mrežu humanitarnih i humanih potreba današnjice, počevši od odgovora na pandemiju ili potrese”, kazao je o. Glavnik.

Predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije mons. Zlatko Koren u više se navrata osvrnuo na potrebe Caritasa: “Kad se naizgled čini da je situacija bezizlazna, Bog se pobrine”, kazao je mons. Koren i pozvao na pomoć u obnovi Caritasovih objekata koje je, osim starosti, dodatno oštetio potres.

Ravnateljica Caritasa s. Jelena Lončar istaknula je da je Caritas ljubav prema bližnjemu i osobi u potrebi.

“Ponekad ljudima malo treba da ih se osnaži, a ljubav je ključna. Načelo je ljubav i na tim načelima Caritas Zagrebačke nadbiskupije djeluje 90 godina. Ljubav nadilazi sve, i pravo i pravdu, jer osoba u potrebi je potrebna ljubavi i Caritas kroz svoje različite programe upravo to čini, pružajući svoju ruku ljubavi. Caritas štiti ljudsko dostojanstvo.”

Nada je u zajedništvu i djelovanju iz ljubavi

Nadalje, s. Jelena je istaknula da je u Hrvatskoj potrebno zajedništvo. “Jedino snaga zajedništva i povezivanja u dobru mogu našu Domovinu učiniti ljepšom i boljim mjestom za život. Djecu od vrtića, škola i obitelji treba odgajati za suosjećajnost, osjetljivost na potrebe bližnjih, a tu je važan volonterstvo, jer ljubav je u svakom čovjeku, samo je treba probuditi. Zato se odgaja od najranijih dana. Budimo suosjećajni”, kazala je ravnateljica.

S. Jelena Lončar / Foto: Vlado Čutura

Caritas je preteča svih socijalnih programa u današnjem hrvatskom društvu, od udomljavanja, brige za potrebne, djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, nemoćnih, starijih, onih lošijeg imovinskoga stanja i različitih savjetovališta.

Caritas nikad nije propitivao ni naciju, niti boju kože, nego je djelovao s polazišta ljubavi. Gledajući s odmakom, Zagrebački Caritas je neprestance usmjeravao socijalnu politiku, od njega su prepisivali sustavi i zakoni, bio je i ostao paradigma društva u kojoj je temelj – ljubav prema osobi u potrebi. S različitih aspekata, dvadesetak sudionika svjedočilo je o Caritasovim djelima, bilo kroz predavanje ili rasprave pod vodstvom novinarke Blaženke Jančić.

Predavanje o siromaštvu i socijalnoj pravdi

Predsjednik Pragme i Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković svojim je predavanjem “Siromaštvo i socijalna pravda – Caritas kao autentični glas ranjivih skupina?” uveo u raspravu prvoga panela. Posebno je istaknuo da socijalne napetosti se tek djelomično mogu riješiti državnom (redistributivnom ulogom) ili “tržišnom” intervencijom (npr. nezaposlenost nekih skupina) te pojasnio što nam je iskustvo pokazalo za rad “trećeg sektora” i koja su (povijesna) iskustva suradnje Crkve i države?

Hoće li Caritas nešto reći, i biti saslušan, kada je riječ o inicijativama za podizanju dobne granice umirovljenja, kvaliteti i dostupnosti zdravstvenih usluga, priuštivom stanovanju, problemima djece i mladih u području mentalnog zdravlja i skrbi ili socijalnim uslugama?

Postavio je pitanja koje danas tiha većina prešućuje, poput: Je li nova društvena i ekonomska elita spremna dijeliti svoje bogatstvo s ostatkom stanovništva? S obzirom da je korporativna filantropija mrtva, može li je Caritas nadomjestiti kulturom darivanja od strane građana/vjernika i može li Caritas probuditi uspavane tvrtke? Kad nedostaje dovoljno kršćanske ljubavi, postoji li prostor za ‘poreznu ljubav’?

Sudionici okrugloga stola / Foto: Vlado Čutura

Naglasio je da postoje javne i (manje javne, lobističke) borbe protiv poreznog opterećenja, stalni pritisak na smanjivanje socijalnih izdataka, jačanje tržišnih elemenata u socijalnom osiguranju – privatizacija zdravstvenog i mirovinskog sustava, privatizacija/vaučerizacija obrazovnog sustava i sl. “Može li Caritas biti posrednik između ranjivih skupina i radnika koje karakterizira nedostatak glasa/moći i države (moći) i elita (utjecaja) u dosezanju društva socijalne pravde”, zapitao se Marković.

Otvorio je i pitanje stambene krize u Hrvatskoj, ističući kako je to jedan od čimbenika iseljavanja mladih i obitelji, dok istodobno raste broj samačkih kućanstava u velikim gradovima, te do kada će stanovanje biti isključivo “tržišno” pitanje i pitanje generacijskog bogatstva/siromaštva, a ne važno pitanje socijalne integracije stanovnika?

Raširenost i aktivnosti Caritasove mreže

Tajnik Caritasa Zvonko Erceg predstavio je mrežu Caritasa i snagu volonterstva, te učinkovitost modela 3C te govorio o ulozi medija u promicanju volonterstva. “Mreža Caritasa je najveća nacionalna mreža, s obzirom da Hrvatski Caritas djeluje u 16 nad/biskupijskih Caritasa, plus župni Caritasi. Dakle, u Hrvatskoj je oko 1.500 župa, od kojih 30%, dakle 500 mjesta, općina i gradova ima organizirani karitativni rad.”

Erceg je iznio statistiku u kojoj je prikazao da je u 2022. godini u 12 nadbiskupijskih Caritasa 4.073 volontera darovalo 261.989 sati volonterskog rada.

“U mreži od 165 župnih Caritasa Zagrebačke nadbiskupije 1.353 volontera korisnicima su darovali 67.650 sati dragovoljnog rada. Osim toga, 2022. godine 171 volonter sudjelovao je u aktivnostima Nadbiskupijskog caritasa i darovali 8.148 sati volonterskog rada”, istaknuo je tajnik.

Zagrebačka nadbiskupija ima 205 župa, a u njima je 165 odbora Župnih caritasa, odnosno u 80,5 %. Naveo je i nekoliko konkretnih primjera, poput akcije “Dobro srce za topli dom” po kojoj su tijekom 13 godina 967 obitelji primile 3.393 kubičnih metara drva za ogrjev u vrijednosti 160 tisuća eura. Predstavljajući “model 3C”, Erceg je, među ostalim, rekao da se vode načelima supsidijarnosti, solidarnosti te općega (zajedničkog) dobra. Usto, postoje tri razine Caritasa: nacionalni, nad/biskupijski i župni.

Poteškoće s kojima se Caritas susreće

Voditeljica Sektora usluga socijalne skrbi Suzana Horvat Kutle i voditeljica Sektora karitativnog rada Elza Parlov predstavile su projektne aktivnosti prema izvoru financiranja, počevši od Fonda europske pomoći za najpotrebitije, zatim Europskoga socijalnog fonda, Hrvatskog Caritasa, Grada Zagreba, Zagrebačke županije.

Transparentno su iznijeli cjelokupno financijsko stanje i poslovanje, jer Caritas pomaže – ne riječima, već djelima.

Horvat Kutle je predočila i teškoće s kojima se Caritas suočava, poput dugogodišnje nedostatne podrške državnog sustava kroz neujednačen status Caritasa i pružatelja kojima je osnivač država – nižih ugovorenih cijena usluga; nemogućnosti apliciranja na natječaje i nedovoljne podrške u obnovi infrastrukture. Zato su Caritasovi resursi usmjereni na održivost sustava socijalnih usluga, ali to se negativno odražava na razvoj karitativnog rada kao primarne djelatnosti Caritasa.”

Sudionici okrugloga stola / Foto: Vlado Čutura

“Siromaštvo djece te izazovi i teškoće jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj” tema je o kojoj je govorila dr. sc. Romana Galić, zamjenica pročelnice Ureda Grada Zagreba za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Istaknula je da je u 2022. godini zabilježena stopa rizika od siromaštva od čak 18%. Osvrnula se i na pojam “siromaštvo djece”, što znači da ona odrastaju bez pristupa različitim vrstama resursa od vitalnog značaja za njihovu dobrobit i ispunjenje njihovih potencijala, kao što su ekonomski, socijalni, kulturni, fizički i politički resursi.

Kako bi se osigurala dobrobit djece, potrebna je suradnja svih sustava! Nemjerljivu ulogu u suzbijanju siromaštva i pomoći djeci u riziku imaju i organizacije civilnog društva te vjerske organizacije, posebice Caritas, koje najbolje detektiraju i prepoznaju probleme na lokalnim razinama.

Rasprava o Caritasu i današnjim problemima s kojima se društvo suočava

Prof. dr. Zdenko Babić oslikao je prosječnu hrvatsku obitelj te njezino suočavanje s birokracijom koja često čini zapreke, a u čijem premošćivanju Caritas može biti uzor. Prof. dr. Danijel Labaš osvrnuo se na medijsko siromaštvo kao izazov današnjem društvu i istaknuo: “Premalo se prate plemenita djela, poput onih koja Caritas čini u svojoj samozatajnosti”. Branimir Stanić Caritas je prozvao Božjim čudom, jer su Glas Koncila i Caritas međusobno povezani, ali su uvijek pazili i paze na ljudsko dostojanstvo. Intervente su uputili i predstavnici državnih i gradskih socijalnih službi, s glavnom porukom “Ako se problem ne može riješiti kroz sustav, zovite s. Jelenu Lončar ili Elzu Parlov, one će to riješiti”.