Inače, svake godine 11. kolovoza vjerske manjine, uključujući kršćane, slave Dan manjina diljem ove azijske zemlje. Pripadnici manjina tada podsjećaju državne službenike da poštuje viziju pakistanskog utemeljitelja, Mohammada Ali Jinnaga, koji je u svom inauguracijskom govoru Ustavotvornoj skupštini Pakistana 11. kolovoza 1947. rekao: “Vi ste slobodni, slobodni ste ići u svoje hramove, slobodni ste ići u svoje džamije ili na bilo koje drugo mjesto ili na bogoslužje u ovoj državi. Možete pripadati bilo kojoj vjeri ili kasti, to nema nikakve veze s državnim poslovima.”

Povodom obilježavanja Dana manjina civilno društvo još jednom je podsjetilo na ustavnu odgovornost poštivanja i zaštite slobode vjere i uvjerenja u zemlji, javlja Nedjelja.ba.

Predstavnici Komisije za ljudska prava Pakistana (HRCP) rekli su, tijekom jednog od okruglih stolova, da država mora zaštititi prava svih manjina što piše u Ustavu. Dodali su kako se vizija ove zemlje udaljila od one početne budući da je, tijekom godina, Pakistan društveno i kulturno postao konzervativniji te manjine postaju dodatno ranjive i suočavaju se s nasiljem, diskriminacijom i progonom u svakodnevnom životu.

Kršćanski, muslimanski i sikhski govornici iz različitih društvenih slojeva podsjetili na viziju Jinnaha prema izgradnji napredne i tolerantne nacije. “Snažno ističemo promicanje vjerskih sloboda i tolerancije, jednakosti prava i nediskriminacije za sve, kao nacionalnu težnju”, kazali su u svojoj zajedničkoj izjavi.

Diskriminacija u školama

Hina Jillani iz HRCP-a rekla je da je Pakistan nastao, između ostaloga i radi zaštite prava manjina, pa se problemima s kojima se manjine suočavaju moraju pozabaviti država i vlada. Dodala je da treba suzbiti mržnju posebice onu koja se donese iz škola. “Vjerski sadržaji u obaveznim predmetima u klupama ponekad postaju štetni za djecu, posebno za vjernike drugih religija osim islama, što treba preispitati”, istaknula je za vrijeme svoga obraćanja.

Govoreći tom prigodom Peter Jacob, izvršni direktor Centra za socijalnu pravdu (CSJ), rekao je da je, nažalost, nacionalna skupština donijela Nacrt zakona o Nacionalnoj komisiji za manjine iz 2023., a da nije riješila njegove nedostatke. Naglasio je odgovornost Senata da unese amandmane kako bi ta Komisija postala borac za ljudska prava i istinski funkcionalna, učinkovita, neovisna, autonomna institucija za prava manjina.

Predsjedavajući CSJ-a Wajahat Masood naglasio je da političke stranke moraju preispitati svoje postupke, budući da je zakone uvedene na brzinu pod utjecajem fundamentalnih skupina teško povući. Dodao je da Jinnahov iz 1947. ocrtava načela tolerancije i jednakosti, međutim, objektivno rješenje je suprotno onome čemu je težio.

“Država Pakistan treba uvesti mjere kako bi osigurala jednakost državljanstva i prava za sve i pokazati neutralnost države uklanjanjem politike davanja preferencija na temelju vjere”, kazao je.

Loš pravni sustav

Inače, Pakistan je islamska država u kojoj vjerske manjine čine pet posto od 220 milijuna stanovnika. Nemuslimani se često suočavaju s diskriminacijom, progonom i nasiljem.

Zloglasni Zakon o bogohuljenju u Pakistanu sastoji se od nekoliko članaka Kaznenog zakona, a konkretno dva su kontroverzna paragrafa – 295b i 295c – prema kojima se, doživotnim zatvorom ili smrtnom kaznom, kažnjavaju oni koji ocrnjuju islam, Kur’an i proroka Muhameda. Osim toga, teret dokazivanja nije na tužitelju nego na optuženom, a zakon se često iskorištava u svrhu osobne osvete.

Što se tiče sudskog sustava, on prihvaća krivotvorene dokumente i izmišljena svjedočanstva u vezi s prelaskom na vjeru i zakonskom dobi za udaju za djevojke. Sve Vlade do sada nisu uspjele pozvati na odgovornost one koji su bili uključeni u te gnusne zločine. Stoga kriminalci lako izbjegnu kaznu, oduzimajući živote tisućama mladih žena.

Predstavnici manjina su pozvale Pakistan da omogući pravdu ovim žrtvama i njihovim obiteljima. Zatražili su da Vlada mora ozbiljno shvatiti zabrinutost međunarodne zajednice i smanjiti nepravdu prema žrtvama.