Hrvatska je usvojila poljoprivrednu strategiju do 2030. godine, a stanje u poljoprivredi bilo je tema Argumenata HKR-a u srijedu, 31. svibnja.
Poljoprivredna strategija vezana je uz novu europsku financijsku omotnicu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
„Njome se usmjeravamo prema povećanoj samodostatnosti u strateškim proizvodima gdje još nismo samodostatni. To je prije svega stočarstvo, voće i povrće, a osnovna vizija je proizvodnja visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednošću. Težimo izvrsnosti, težimo onome što može imati daleko veću prođu na našem tržištu, što može kroz kratke lance opskrbe zadovoljiti hrvatskog potrošača, ali imati i dodatnu izvoznu komponentu”, pojasnio je Majdak i dodao da se okreću prema tom dijelu koji mogu zadovoljiti ne samo veliki, već i mali uzorni poljoprivredni proizvođači.
Voće i povrće na razini je od 40 do 50% samodostatnosti, odnosno, na polovini onoga čime zadovoljavamo naše potrošače, ali i priljev turista koji dolaze tijekom turističke sezone, istaknuo je Majdak.
„U stočarstvu, ovisno o grani, u proizvodnji svinjskog mesa i ukupnom broju svinja smo na razini 50 posto, dok kod govedine, odnosno junetine je taj postotak nešto veći. Ovce i koze također su nešto u većem postotku vezano za našu samodostatnost. Perad je blizu 80 posto, kao i proizvodnja jaja”, dodatno je obrazložio državni tajnik Majdak. Istaknuo je da smo u dijelu žitarica i uljarica i gotovo dvostruko samodostatni.
Predsjednica Saveza malih sirara Romina Zadravec u Argumentima je govorila o svemu s čime se susreće u obiteljskom poslu koji je preuzela i nadograđuje ga iz godine u godinu.
„Malih sirara u Hrvatskoj ima sve više. Manja gospodarstva se gase, dok veća, odnosno stočari koji su proizvodili mlijeko i davali velikim mljekarama svoje mlijeko sada otvaraju mini sirane i bave se proizvodnjom, odnosno preradom mlijeka, proizvodnjom sira i drugih mliječnih proizvoda”, pojasnila je Zadravec trenutačno stanje na tržištu. Dodala je da su nisu dostatni, ali se trude imati što više domaćih autohtonih proizvoda.
Ova vlasnica OPG-a u Kusanovcu, u Zagrebačkoj županiji, govorila je i o nedavnim projektima. „Od 2008. godine napravili smo mini siranu, koju smo u međuvremenu proširili, i isto tako napravili smo novu farmu i od 2019. kušaonicu sira i izletište tako da smo upotpunili onaj cijeli krug od polja do stola”, istaknula je Zadravec te dodala da najviše proizvode svježi sir i vrhnje koji je na zagrebačkom području tradicionalni proizvod. Osim na tržnici, proizvode prodaju i nekim manjim restoranima te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koje se bave ruralnim turizmom.
Vinar Igor Košutić također je preuzeo obiteljski posao, a on i brat su treća generacija vinara. „Naš djed je imao vinograde, iako je to bilo više za privatne potrebe i nešto malo se prodavala, a onda je otac naslijedio i on je pokrenuo priču s opremom početkom 2000-tih”, rekao je Košutić. Vina Košutić proizvode oko 20 tisuća boca na godinu.
„Imamo pet sorti od toga, a glavna zvijezda nam je Škrlet, naša autohtona sorta. Imamo i jedno crno Cabernet sauvignon i Pinot bijeli, Graševinu i Rajnski rizling. Prije pet godina smo krenuli s proizvodnjom pjenušaca i to nam se pokazalo jako dobro, tako da ćemo s tim nastaviti u budućnosti”, dodao je Košutić.
Zadravec i Košutić govorili su i projektima na koje su ponosni. Zajednički projekt Udruge malih sirara Grada Zagreba i Zagrebačke županije je Cesta sira. To je virtualna cesta i funkcionira da ljudi navrate obiteljsku poljoprivrednu siranu, kušaju sir i kupe ga, pojasnila je Zadravec. Diljem Hrvatske poznate su i ceste vina. Na području Sisačko-moslavačke županije su Vinske ceste Moslavine. Dovoljno je samo pratiti smeđe ploče i ići od vinara do vinara, dodao je Košutić. U budućnosti planira izgradnju kušaonice i proširenje nasada. Zadravec planira smještajne kapacitete za goste sirane. Napomenula je da ideja ne nedostaje.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak potvrdio je da će poljoprivrednicima biti na raspolaganju mjere upravo za zadovoljavanje smještajnih kapaciteta vezanih uz poljoprivredna gospodarstva. Dodao je da je spremna i vinska omotnica.
„Tu će naši vinari moći realizirati sredstva za modernizaciju svojih vinarija, za izgradnju novih kapaciteta. To su dvije mjere koje su vrlo popularne i gdje poljoprivrednici jedva iščekuju nove natječaje. Imamo mjere i za mlade poljoprivrednike, do 41. godine, u kojoj smo povećali stopu samog iznosa potpore. Nagrađujemo mlade poljoprivrednike i omogućujemo im dodatna sredstva vezano za izravna plaćanja, kao i mogućnost investicije u svoju proizvodnju”, zaključio je državni tajnik Majdak.