Profesorica Brstilo Lovrić je polazeći od definicije pojma transhumanizma kao novog sociokulturnog pokreta koji polazi od ideje da se čovjek putem znanosti i tehnologije mora stalno poboljšavati te ovu fazu razvoja čovjeka, koju živi naša generacija, gleda kao samo jednu od faza na putu njegovog biotehnološkog poboljšanja. Predavačica je iznijela i kratki pregled književnih i filmskih djela koja su sadržavala neka obilježja ideje transhumanizma. Očito je iz tog pregleda da ideja tehnološki poboljšane budućnosti već stoljećima zaokuplja čovjeka, a razvoj znanosti i biotehnologije u postmodernom, kapitalističkom društvu te izražena potrošačka kultura dovela je do prihvaćanja ideje besmisla boli i patnje jer je ljudsko tijelo moguće biotehnološkim putem stalno nadograđivati i poboljšavati.

Takve ideje od kojih su neke danas i ostvarene na razini prototipa, pomalo ulaze u našu stvarnost, kaže Brstilo Lovrić. Nadalje je spomenula i razvoj umjetne inteligencije posebno ChatGPT-a koji u posljednje vrijeme zaokuplja javnost, no svakako čitava ova ideja transhumanizma stavlja društvo pred velike izazove, prvenstveno definiranja čovjeka, njegovog smisla i budućnosti.

Zaključno je prof. Lovrić predstavila i neka od istraživanja provedenih na studentskoj populaciji o tome koliko su mladima prihvatljive ideje transhumanizma. Istraživanja su pokazala da mladi koji su religiozni te vrijednosno tradicionalno usmjereni izražavaju kritičnije stavove prema transhumanističkim obećanjima tehnomesijanstva. Važno je promišljati, govoriti i raspravljati o ovim idejama kako bismo na vrijeme prepoznali opasnosti i izazove pred kojima stojimo, zaključila je profesorica Brstilo Lovrić.

Ostvarenje programa Noć knjige 2023 u Biskupijskoj knjižnici Varaždin financijski je podržala i Varaždinska županija.