Objašnjavajući da je pitanje propovijedanja na misi, drugim riječima, sakramentalno, a ne obrazovno pitanje, Roche je upozorio na “nesporazume” oko lika i identiteta svećenika, koji jedini može djelovati ‘in persona Christi capitis’ (u osobi Krista, glave Crkve) na temelju sakramenta.”

Univerzalna Crkva živi u i iz partikularnih Crkava, kao što partikularne Crkve žive i cvjetaju u i iz sveopće Crkve; kada bi bili odvojeni od sveopće Crkve, oslabili bi, trunuli i umrli.

Kardinal je također odbacio uvođenje redovnog dijeljenja sakramenta krsta laika, što je već praksa u nekim njemačkim biskupijama. Napisao je da to opravdavanje nedostatkom svećenika, primjerice, prema kanonskom pravu nije moguće. Laici su mogli valjano obavljati krštenja samo u iznimnim okolnostima, kao što je smrtna opasnost ili “u bolnim situacijama progona, ali također i u misijskim područjima i u drugim slučajevima posebne potrebe”, objasnio je kardinal.

Roche je podsjetio njemačke biskupe na pismo pape Franje iz 2019. o smjeru procesa Sinodalnog puta. „Univerzalna Crkva živi u i iz partikularnih Crkava, kao što partikularne Crkve žive i cvjetaju u i iz sveopće Crkve; kada bi bili odvojeni od sveopće Crkve, oslabili bi, trunuli i umrli”, napisao je tada Papa.

Laici bi trebali pridonjeti, na primjer, kao katehete ili vodeći razgovore o Svetom pismu.

Odgovarajući na Rocheovu komunikaciju, glasnogovornik Njemačke biskupske konferencije u četvrtak je rekao da će biskupi nastaviti tražiti dijalog s Rimom o tim pitanjima. Ranije ovog mjeseca, nekoliko njemačkih biskupa najavilo je planove za provedbu nekoliko odluka donesenih na Sinodalnom putu. Biskup Franz-Josef Bode iz Osnabrücka, tadašnji potpredsjednik Njemačke biskupske konferencije rekao je da laici mogu krstiti bebe i “redovito” propovijedati na homilijama u njegovoj biskupiji. Otprilike tjedan dana kasnije, 25. ožujka, Sveta je Stolica objavila da je papa Franjo prihvatio Bodeov  zahtjev za ostavkom .