Veće i manje bazilike

Ususret proglašenju samostanske i župne crkve sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu manjom bazilikom, iz svibanjskog broja pastoralno – informativnog lista hercegovačkih biskupija Crkva na kamenu, uz dopuštenje uredništva, prenosimo tekst Marija Glibića o većim i manjim bazilikama.

Bilo je riječi o različitom nazivlju koje se odnosi na katedralne crkve. Slično, pa i šire, bogatstvo postoji i kod ostalih crkava, a jedan od termina koji se odnosi na sakralne građevine jest bazilika. Za razliku od naziva bazilike koji se odnosi na arhitekturalni stil gradnje, u Katoličkoj Crkvi naziv bazilike nose crkve kojima je taj počasni status dodijelila Sveta Stolica. Riječ je obično o crkvama koje su istaknute po svom smještaju, značaju, povijesti ili nekim drugim razlogom.

Po svome statusu (a ne po veličini same crkve), razlikuju se veće i manje bazilike. Naslov veće bazilike imaju samo četiri crkve u cijelom svijetu, i sve četiri nalaze se u Rimu. Riječ je najprije o rimskoj katedrali sv. Ivana na Lateranu, koja jedina nosi naslov nadbazilike, a često se opisuje kao Majka i glava svih crkava u Rimu i svijetu. U toj je bazilici smještena biskupska katedra rimskih biskupa, pa svaki papa nedugo nakon svoga izbora odlazi na Lateran formalno preuzeti svoju katedralu. Preostale tri veće bazilike jesu bazilika sv. Petra u Vatikanu, podignuta nad grobom sv. Petra i nedaleko od mjesta na kojem je razapet; bazilika sv. Pavla izvan zidina, izgrađena nad grobom sv. Pavla i nedaleko od mjesta gdje mu je odsječena glava; te bazilika Marije Velike, najveća marijanska crkva u Rimu.

Lateranska bazilika / Foto: Pixabay

Iako su tijekom vremena doživjele različite izmjene i dogradnje, četiri veće bazilike podignute su u prvim stoljećima kršćanstva i kroz sve su vrijeme važna hodočasnička odredišta. Sve četiri imaju papinski oltar, na kojemu drugi ne predvode Misu i sveta vrata, koja se otvaraju samo u svetim godinama. Sve ostale bazilike na svijetu, a ima ih nešto manje od dvije tisuće, imaju status manje bazilike. Riječ je o crkvama koje su rasprostranjene diljem svijeta, a zbog svoje važnosti počašćene su naslovom bazilike.

Propisi nalažu da to trebaju biti crkve osobite važnosti za liturgijski i pastoralni život, a kako im naslov manje bazilike dodjeljuje papa, time i one same imaju posebnu povezanost sa Svetim Ocem. Da bi crkva bila proglašena manjom bazilikom, traže se i određeni uvjeti: mora se raditi o crkvi koja je prethodno liturgijski posvećena (a ne samo blagoslovljena); treba imati uzornu liturgiju i pastoral; treba biti prikladne veličine i imati prostrano svetište; uzima se u obzir povijesna važnost i umjetnička ljepota, te se traži dostatan broj svećenika, poslužitelja i pjevački zbor.

Uz redovita slavlja liturgijske godine, manje bazilike posebno slave blagdane kojima ističu svoju povezanost s papom – Katedru sv. Petra, 22. veljače; sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, te godišnjicu izbora pape. Vjernici koji hodočaste u male bazilike mogu u određene dane dobiti potpuni oprost. Osim službenih pravila, postoje i neke tradicije koje se održavaju u manjim bazilikama. Tako se u bazilikama često može vidjeti umbraculum, svojevrstan kišobran od žutih i crvenih traka, kakav se u prijašnjim stoljećima običavao nositi nad papom, kao zaštita od kiše ili sunca.

Redovito je zatvoren, a otvara se u slučaju da papa pohodi baziliku. U nekim se bazilikama čuva tintinnabulum, zvonce koje se nekada nosilo pred papom kao najava njegove prisutnosti. Bazilike koje žele, mogu na svom pročelju istaknuti prekrižene ključeve sv. Petra, simbol povezanosti sa Svetom Stolicom. Iako većina manjih bazilika obično ima važnost za lokalnu Crkvu, neke su značajne i na široj razini. Tijekom svetih godina, hodočasnici Rimu tradicionalno posjećuju sedam bazilika, već spomenute četiri veće i tri male – bazilike sv. Lovre, Svetoga Križa Jeruzalemskoga i sv. Sebastijana.

Šibenska katedrala Sv. Jakova / Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Status manje bazilike u Hrvatskoj ima deset crkava: zadarska katedrala sv. Stošije, šibenska katedrala sv. Jakova, bazilika Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, bazilika Blažene Djevice Marije na Trsatu, porečka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, bazilika Presvetoga Srca Isusova u Zagrebu, katedrala sv. Petra u Đakovu, te bazilika sv. Kvirina u Sisku. Također, bazilikom je proglašena i katedrala sv. Tripuna u Kotoru, Crkva Gospe Voćinske u Voćinu, a bazilikom će 8. prosinca biti proglašena i crkva sv. Antuna Padovanskoga na Svetome Duhu. Na prostoru Vrhbosanske metropolije nema nijedne crk­ve sa statusom manje bazilike.