Nije bilo moguće pronaći lijek, a dijete je užasno patilo zbog infekcije oka, koja se ubrzo proširila i na drugo oko te je do pete godine potpuno oslijepio. “Zašto je uvijek mračno?” pitao bi roditelje, ne sluteći da više nikada neće vidjeti, prenosi Aleteia.

Otac mu je izrezbario štapove i naučio ga kako će se samostalno snalaziti. Učitelji i svećenici Coupvraya bili su impresionirani Brailleovom brzinom učenja i ustrajnošću, preporučivši 13-godišnjeg dječaka Kraljevskom institutu za slijepu mladež, jednoj od prvih škola za slijepe u cijelom svijetu. Institut je osnovao filantrop Valentin Haüy, koji nije bio slijep.

Učenici su u toj školi učili čitati pomoću izdignutih slova u sustavu koji je napravio Haüy. Međutim, proizvodnja knjiga bila je mukotrpan proces, a kada je škola tek otvorena, imala je samo tri knjige. Usto, djeca nisu mogla pisati pomoću takvog sustava. Brailleov otac napravio mu je abecedu od debele kože, tako da je mogao pisati kući prateći slova.

U dobi od 12 godina, Braille je naučio komunikacijski sustav točaka i crtica utisnutih u papir. Taj sustav je kapetan Charles Barbier osmislio za vojnike kako bi se informacije mogle širiti noću, bez glasa ili korištenja svjetla. Vojska je ideju odbila jer je bila prekomplicirana. Pune tri godine, Braille je marljivo radio na razvoju sličnog, ali jednostavnijeg sustava za slijepe, koristeći šilo, isti alat koji ga je oslijepio.

Brajica / Facebook

Konačno, nakon više revizija, Braille je stvorio abecedu za slijepe otprilike u vrijeme kada je napunio 15 godina.

Izumitelj, glazbenik i pobožni katolik

Objavio ju je pet godina kasnije, proširivši je tako da uključuje geometrijske simbole i notni zapis. Braille je, kao talentirani violončelist i orguljaš, njegovao ljubav prema glazbi. Bio je crkveni orguljaš u crkvi Saint-Nicolas-des-Champs u Parizu od 1834. do 1839., a kasnije u crkvi Saint Vincent de Paul. Kasnije je pozvan svirati orgulje i u više crkava širom Francuske.

Kada je Braille završio studij, pozvan je u službu pomoćnog učitelja. U dobi od 24 godine imenovan je i profesorom te je većinu svog života na Institutu predavao povijest, geometriju i algebru.

Ipak, Brailleov sustav pisma nije bio prihvaćen u Institutu. Haüyevi nasljednici bili su neprijateljski raspoloženi prema ovom izumu i otpustili su ravnatelja dr. Alexandrea François-Renéa Pigniera jer je jednu povijesnu knjigu preveo na Brailleovo pismo.

Knjiga na brajici / Foto: aruma.com.au

Braille je umro od tuberkuloze u dobi od 43 godine. Dvije godine nakon njegove smrti, njegov je sustav, na inzistiranje studenata, konačno prihvaćen u Institutu te se ubrzo proširio diljem francuskoga govornog područja.

Kakav genij! Sa samo 15 godina izumio je Brailleovo pismo koristeći isti alat koji ga je koštao vida!

Brajica se jako brzo proširila svijetom!

Prva paneuropska konferencija za učitelje slijepih održana je 1873. godine. Slijepi britanski liječnik dr. Thomas Rhodes Armitage na ovoj se konferenciji zalagao za brajicu, koja se počela širiti svijetom. A ravnatelj Kalifornijske škole za slijepe dr. Richard Slating French rekao je: “Brajica nosi pečat genija, kao i sama latinica.”

Sada, gotovo dva stoljeća otkako je Louis Braille počeo spajati točke, brajica ostaje važan alat komunikacije. Nalazi se na tipkalima naših dizala i javnim natpisima. Braille se, s RoboBraille e-poštom i Nemeth Brailleovim kodom za matematiku, probio i u svijet računalne tehnologije.

T. S. Eliot je napisao: “Možda je najtrajnija počast uspomeni na Louisa Braillea počast koju mu odajemo primjenom njegovog imena na pismo koje je izmislio – i, u Engleskoj, prilagođavanjem izgovora njegova imena našem jeziku. Odajemo počast Brailleu kada govorimo o brajici. Uspomena na njega na taj će način biti sigurnija i zaštićenija od mnogih ljudi koji su u svom vremenu bili slavniji od njega.”

Kada negdje uočite znak na Brailleovom pismu, izmolite molitvu za čovjeka koji ga je stvorio, pretvarajući svoju tragediju iz djetinjstva u blagoslov za milijune ljudi za koje je “uvijek mrak”. Vječna svjetlost neka svijetli Louisu Brailleu!