Vlč. Marko Domiter, tajnik varaždinskog biskupa i član hrvatskog dijela Organizacijskog odbora, u izjavi za Hrvatski katolički radio pojasnio je da je geslo susreta izraslo iz sinodskog hoda na koji je pozvao papa Franjo protekle godine i na koji je zakoračila čitava Crkva u listopadu prošle godine. Molitveni program susreta započet će 8. listopada u 9 sati, a animirat će ga bogoslovi iz bogoslovija u Zagrebu, Ljubljani i Györu.

Središnje misno slavlje u 10 sati predvodit će sobotski biskup Peter Štumpf, a propovijedati varaždinski biskup Bože Radoš. Na kraju će se hodočasnicima obratiti i biskup Györa Adras Veres. Prijenos misnoga slavlja iz Beltinaca možete pratiti i u programu Hrvatskoga katoličkog radija.

Hrvatsko-slovenski susreti katolika nastali su po uzoru na Srednjoeuropski katolički dan. Ideja se rodila sa slovenske strane, da dvije susjedne zemlje organiziraju slične susrete kako bi se jedni drugima približili, bolje se upoznali i povezali. U Beltincima će se Hrvatima i Slovencima pridružiti i Mađari, jer na području biskupije Murska Sobota živi puno mađarskih vjernika.

Zanimljivo je da se u slovenskom mjestu Beltinci nalazi crkva Sv. Ladislava kralja, poveznica svih triju naroda. Sv. Ladislav dolazi iz Ugarske, današnje Mađarske, bio je ugarsko-hrvatski kralj, a utemeljio je Zagrebačku biskupiju.

Povijest dosadašnjih susreta

Podsjetimo, prvo zajedničko hodočašće dvaju naroda organizirano je u sklopu obilježavanja Srednjoeuropskoga katoličkog dana u Mariji Bistrici 30. kolovoza 2003. pod geslom “Dobro mi došel, prijatel!”, odnosno slovenskim “Bog daj srečo, sosed!” Središnje misno slavlje predvodili su nadbiskup Franc Rodé i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.

Drugi susret održan je pak u slovenskom nacionalnom svetištu Marija Pomagaj u Brezju 24. rujna 2005. pod geslom “Zajednička nas vjera povezuje”. Svečano misno slavlje predvodio je opet predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zajedno s nuncijem u Sloveniji nadbiskupom Santosom Abril y Castellom, svim slovenskim i desetak hrvatskih biskupa, oko 140 svećenika i više od sedam tisuća hodočasnika, među kojima oko 5000 Hrvata.

Snažna marijanska usmjerenost svih susreta

“Zajedno k Majci Milosti” bilo je geslo Trećega slovensko-hrvatskog hodočašća koje je 8. kolovoza 2007. godine održano u trsatskom svetištu. Euharistijsko slavlje kardinal Bozanić predvodio je u zajedništvu s predsjednikom Slovenske biskupske konferencije ljubljanskim nadbiskupom Alojzom Uranom te deset biskupa iz Hrvatske i šest iz Slovenije, a suslavilo je 163 svećenika.

Iz trsatskog svetišta je u perivoj krenula hodočasnička procesija sa slikom Majke Božje Trsatske te slikom Gospe iz Brezja i kipom Gospe iz Marije Bistrice, a kasnije je na misu stigla i slika Gospe Sinjske.

Jedan od razloga odabira Trsata za mjesto zajedničkog hodočašća bila je i proslava 640. obljetnice dolaska slike čudotvorne Gospe na Trsat.

Više od dvije i pol tisuće hrvatskih hodočasnika i slovenskih “romarja” bili su sudionici 4. zajedničkog susreta održanog u središnjem marijanskom svetištu Mariborske nadbiskupije na Ptujskoj Gori u Sloveniji u subotu 2. srpnja 2011. Već tradicionalno zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće, ovaj put pod geslom “Marija, naša Kraljica”, priređeno je na blagdan Ptujskogorske Majke koja se posebno časti u bazilici Marije Zavetnice na vrhu Ptujske Gore, kroz stoljeća poznate kao Gore milosti.

Misno slavlje u bazilici predvodio je mariborski nadbiskup i metropolit Marjan Turnšek, a propovijed je u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Suslavili su po četvorica slovenskih i hrvatskih biskupa te više od pedeset svećenika.

Ludbreško čudo također upućuje Mariji

Peti hrvatsko-slovenski susret, koji već tradicionalno okuplja hodočasnike iz dviju susjednih zemalja, održan je u subotu 6. rujna 2014. u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Te je godine hrvatsko-slovensko hodočašće priređeno na Svetu subotu, u sklopu središnjih godišnjih slavlja u čast Presvete Krvi koja se u Ludbregu na poseban način časti više od 600 godina.

Peti hrvatsko-slovenski susret u Ludbregu 2014. / Foto: zg-nadbiskupija.hr

Euharistijsko slavlje okupilo je oko zavjetne kapele više od dvadeset tisuća hodočasnika, a predvodio ga je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Alessandrom D’Erricom, desetak hrvatskih i slovenskih biskupa te dvjestotinjak svećenika iz više od 160 župa iz svih krajeva Hrvatske i Slovenije. U pozdravnoj riječi biskup Mrzljak podsjetio je kako su prethodna četiri susreta održana u Mariji Bistrici, Brezju, Trsatu i Ptujskoj gori, dodavši da su kroz četiri marijanska svetišta došli u svetište Krvi Kristove, što potvrđuje staru uzrečicu ‘Po Mariji k Isusu’.

Novi, šesti susret hrvatskih i slovenskih katolika održan je 14. listopada 2017. u Stičnoj u Sloveniji, u znaku velike proslave 100. obljetnice ukazanja Majke Božje u Fatimi i pod geslom “Zajedno živjeti Marijin poziv”. Svečano misno slavlje predvodio je ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, u zajedništvu sa slovenskim i hrvatskim biskupima i svećenicima. Nakon mise predstavnici oba naroda izmolili su molitvu posvećenja Mariji, a zatim je održana procesija s kipom Majke Božje Fatimske.

Krašić i Stepinac domaćini posljednjeg susreta

U Krašiću, rodnoj župi hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, u subotu 19. listopada 2019. održan je i sedmi susret hrvatskih i slovenskih katolika, pod geslom “Pošalji radnike u žetvu svoju”. Misno slavlje za više od četiri tisuće hodočasnika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s hrvatskim i slovenskim biskupima, predvođenima predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem i predsjednikom Slovenske BK ljubljanskim nadbiskupom Stanislavom Zoreom. Propovijedao je mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Krašić je te godine izabran kao mjesto susreta u znak zahvalnosti što je bl. Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 535 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.