Sam početak filma govori o životu prije rata u Župi Petrićevac i Banjoj Luci jer su to dijelovi istog prostora. Život prije rata bio je običan i normalan bez velikih događaja. Tekao je ustaljenim ritmom – posao, obitelj, druženja. Iako je tadašnje uređenje ograničavalo neke slobode, ljudi su se prilagodili te su živjeli kako su najbolje mogli.

Dolaskom promjena i raspadom bivše države počinju turbulentna vremena za sve, te oni koji su imali spremljene planove počinju ih provoditi što je nas, koji nismo bili spremni za promjene iznenadilo. Dojučerašnji prijatelji, radne kolege i susjedi počinju izbjegavati susrete te okretati glavu od nas koji nismo njihovi. Počinje se ostvarivati velikosrpska politika koja je nudila samo prava svom narodu, a ostali su trebali biti protjerani milom ili silom.

Vinko Laštro, predsjednik Udruge Nazaret

Tada počinju prve prijetnje, bacanje bombi na kuće Hrvata, premlaćivanja i prva ubojstva ljudi koji su napadnuti samo zato što nisu Srbi, jer je srpski plan bio protjerati sve koji nisu njihovi.
Hrvati i Bošnjaci ostaju bez posla jer se nisu odazvali odlasku u JNA koja je bila samo produžena ruka velikosrpske politike.

Noćne pucnjave i zastrašivanja postaju sve jača te Banja Luka postaje grad logor u kojemu nije bilo dozvoljeno kretanje niti okupljanje više od troje, zabranjuju se posjete rodbini i prijateljima, uveden je policijski sat. Crveni kombi koji kruži gradom hvata sve na koje naiđe, a nisu Srbi, te odvode u Mali logor. Ljude ispituju, maltretiraju i premlaćuju.

Prijetnje i ubojstva se nastavljaju te je zavladao strah i neizvjesnost. Muškarci se kriju jer stalno prolaze racije i odvode na radnu obvezu sva koje zateknu. Nekada je radna obveza bila u gradu, a dobar dio je odvođen na prvu crtu bojišta gdje je dio njih i poginuo jer su bili živi štit, kopali rovove te radili teške poslove uz slabu hranu. Mnogo ih je kasnije od posljedica maltretiranja i teškog rada oboljelo ili umrlo. Svjedoci govore o tome kako su istjerivani iz svojih kuća samo s vrećicom u ruci, morali su ostaviti sve i otići u neizvjesnost.

Kada su u Hrvatskoj operacijama Bljesak i Oluja oslobođeni okupirani prostori, za preostale Hrvate u banjolučkom kraju došlo je još teže vrijeme, jer su kolone poražene vojske i izbjeglica iz Hrvatske istjerivali naše ljude i useljavali u naše kuće pod prijetnjom oružja. Tako su mnogi bili prisiljeni zamijeniti na neviđeno svoje kuće i otići u nepoznato.

U samo 15 dana kolovoza 1995. godine iz banjolučkog kraja je protjerano 20 000 Hrvata i to čamcima preko Save iz Srbca u Davor. Svoj doprinos etničkom čišćenju dao je Međunarodni Crveni križ koji je aktivno sudjelovao u protjerivanju pod krinkom spajanja obitelji. Od 6000 predratnih župljana Župe Petrićevac sada ih ima 370, uglavnom starijih.

Iako je po mirovnom sporazumu bio predviđen povratak svih na svoja ognjišta, to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Povratak nije omogućen sustavnom opstrukcijom entitetskih vlasti, prešutnom suglasnosti međunarodnih faktora, a i hrvatska politika se nije iskazala na tom planu.

Naša Udruga Nazaret, ističe njezin predsjednik Vinko Laštro, zalaže se da se svima koji to žele omogući povratak, da se obnove kuće svima kojima su oštećene, neovisno o tome hoće li se i kada vlasnik vratiti u svoju nekretninu jer je privatno vlasništvo neotuđivo pravo. Istaknuo je da je tijekom cijelog filma upečatljiv govor svih svjedoka, koji pored svega što su preživjeli nikoga ne mrze.

No, nostalgija za rodnim krajem niti nakon 25 godina ne prestaje. Mnogo je prepreka i problema: ometanja privatnog vlasništva, pravna nesigurnost, nemogućnost zapošljavanja te nemogućnost biranja svojih političkih predstavnika – bez toga nema uvjeta za održiv povratak, naglašavaju iz udruge Nazaret.

Na premijeri filma Župa sv. Ante Padovanskog Petrićevac banjalučki biskup Komarica je zahvalio svima koji su doprinijeli snimanju ovog filma, posebno članovima Udruge Nazaret, na čiju ideju je i započeo ovaj projekt. Pozvao je sve da doprinesu koliko je u njihovoj mogućnosti otkrivanju istine o progonu iz Banjolučke biskupije, zalaganju za povratak onih koji to žele, stvaranju uvjeta za opstanak Hrvata u banjolučkom kraju i Republici Srpskoj te pozvao sve koji su prognani da ne zaborave svoj zavičaj i rodnu grudu.

DVD filma i knjigu Gubitci Banjalučke biskupije možete nabaviti preko Udruge Nazaret.