Saska benediktinska redovnica, zbog prekrasnog glasa i dara za pjevanja prozvana je „Kristovim slavujem".
Sveta Matilda von Hackenborn je saska benediktinska redovnica i mlađa sestra svete Gertrude. Rođena je 1241. godine u dvorcu u Helfti, kao treća kći pobožne i moćne thürinške plemićke obitelji. Sa sedam je godina s majkom posjetila sestru Gertrudu u samostanu u Rodersdorfu. Sestra Getruda bila je poglavarica te redovničke zajednice. Matilda je bila toliko očarana tim ozračjem da se iz njega više nije željela udaljiti. Roditelji su poslušali njezinu želju i dopustili joj da ostane u samostanu. U nj ulazi kao pripravnica, a 1258. postaje monahinja u samostanu preselivši se u međuvremenu, u Helftu, na imanje Hackebornovih.
Dominikanci iz samostana Halle brinuli su se za duhovno vodstvo samostana u Helfti, a osobito kreposni fra Henrik iz Halle. Oni su redovnicama, pa tako i Matildi, veoma pomogli u duhovnom uzdizanju. Matilda se isticala poniznošću, gorljivošću, prisnošću i intenzitetom kojom je živjela odnos s Bogom, tako da su je susestre, ali i ljudi izvan samostana rado tražili za savjetnicu. Vizionarka i mističarka, učiteljica i ravnateljica zbora u samostanskoj školi, zbog prekrasnog glasa i dara za pjevanja prozvana je „Kristovim slavujem”. Imala je mistična viđenja koja su njezine sestre prema njezinu pripovijedanju, ali bez njezina znanja, zapisale u knjizi pod nazivom “Knjiga posebnih milosti”. Knjiga je bila posebno čitana u 16. stoljeću u cijeloj Crkvi. Umrla je u Helfti na današnji dan, 19. studenoga 1298. godine, „prikazujući svoje srce Spasitelju i uranjajući ga u njegovo“. Zaštitnica je redova i samostana koji slijede pravilo svetog Benedikta.
Danas slavimo sv. Janju Asišku, rođenu sestru sv. Klare. Janja se rodila u Asizu, a roditelji su je prozvali Katarinom. U ranoj mladosti i ona je slijedila primjer sv. Franje, kao i njezina sestra Klara. Ušla je u samostan San Angelo di Panzo u Asizu, i time se zamjerila roditeljima koji nisu mogli shvatiti ideale svojih kćeri. Sveti Franjo Katarini je dao ime Janja, zbog sličnosti s rimskom mučenicom Agnezom. Sveta Janja bila je poglavarica u novoosnovanom samostanu kraj Firence. Umrla je nekoliko dana poslije svoje sestre Klare. Tijelo joj počiva u bazilici sv. Klare u Asizu.