Aktualna kriza izazvana ratom u Ukrajini pokazala je koliko je za jednu državu važno da je samodostatna u proizvodnji hrane. Kako bi se osigurala prehrambena sigurnost građana, Hrvatska robne zalihe puni mlijekom i mesom i to iz uvoza jer mesa i mlijeka ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe. O problemima u hrvatskom stočarstvu, odnosno u govedarstvu i mljekarstvu u Argumentima su govorili Mato Čačić, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, magistar znanosti agronomije Miroslav Kovač koji je s nekoliko stručnjaka osmislio i vodio projekt „Živo selo” te Zvonimir Dravinac, vlasnik OPG-a koji se bavi uzgojem rasplodnih goveda i posavskih konja u mjestu Donja Jelenska kod Popovače.
Mato Čačić rekao je da situacija u stočarstvu nije tako dramatična, te da smo najmanje samodostatni u proizvodnji mlijeka te u svinjogojskom mesu. “U proizvodnji mlijeka samodostatni smo 47,7 posto, u proizvodnji goveđeg mesa 75 posto, kod svinjogojskog mesa 66 posto, u proizvodnji peradi 93 posto, a u proizvodnji jaja 97 posto; dakle nisu sve stočarske grane u lošim brojkama”, napomenuo je Čačić dodavši da je mljekarstvo najosjetljivija kategorija i najviše ovisi o tržišnim čimbenicima te da je smanjenje proizvodnje mlijeka globalni trend.
Mljekarstvo je najosjetljivija kategorija i najviše ovisi o tržišnim čimbenicima te je smanjenje proizvodnje mlijeka globalni trend.
Zvonimir Dravinac koji se bavi uzgojem rasplodnih goveda upozorio je da službeni podatak o samodostatnosti u proizvodnji goveđeg mesa u iznosu od 75 posto prikriva činjenicu da se gotovo 50 posto stočarstva kod nas bazira na uvoznoj stoci. “No uvozom stoke nismo doživjeli ni povećanje proizvodnje ni uzgoja niti smo povećali broj grla. Proizvodnja mlijeka i uzgoj goveda za rasplod je najteži segment u poljoprivredi i mladi se ne žele time baviti jer je neprofitabilno, uzrokuje gubitke”, rekao je taj poljoprivrednik koji je nakon 55 godina obiteljske tradicije prestao i sam proizvoditi mlijeko jer mu je bilo neisplativo. “Gubio sam kunu i pol po litri mlijeka i te gubitke nisam mogao nadoknaditi”, rekao je.
Proizvodnja mlijeka i uzgoj goveda za rasplod je najteži segment u poljoprivredi i mladi se ne žele time baviti jer je neprofitabilno i uzrokuje gubitke.
Agronom Miroslav Kovač koji je sa skupinom stručnjaka osmislio i vodio jedinstveni projekt “Živo selo” po uzoru na austrijski model u sklopu kojeg su osnovali poljoprivrednu zadrugu, veterinarsku ambulantu, kupili lokalnu mljekaru….iz čega je i nastala knjiga “Boj za živo selo” upozorio je na krucijalnu važnost govedarstva ne samo u poljoprivredi i za hrvatsko gospodarstvo nego i za opstanak hrvatskog sela i ostanak ljudi ne samo u Slavoniji, Lici nego i u cijeloj Hrvatskoj. Kad iz nekog mjesta nestanu životinje, vrlo brzo odu i ljudi…
Istaknuo je da moramo sebi i drugima reći istinu, a to je da Hrvatska niti u jednom segmentu proizvodnje hrane nije samodostatna, a ne samo u proizvodnji mlijeka i mesa. “Tvrdi se da proizvodimo pšenice i više nego što nam je potrebno, no koje pšenice? Uđimo u strukturu. Nedostatni smo primjerice u proizvodnji durum pšenice koju jedu ljudi. Dakle, ključan je problem što mi u Hrvatskoj ono što proizvodimo ne preradimo, ne proizvodimo dodanu vrijednost nego izvozimo sirovinu da bi njezine prerađevine uvozili”, upozorio je Kovač na još jedan hrvatski apsurd. Smatra da je orijentiranost na industrijsku poljoprivredu odnosno na velike proizvođače umjesto na obiteljska poljoprivredna gospodarstva pogubno za tako malo zemlju kao što je Hrvatska.”Da je industrijska poljoprivreda ono što Hrvatska treba, onda bi Slavonija bila puna, a mi bi imali dovoljno hrane”, poručio je.
Moramo sebi i drugima reći istinu, a to je da Hrvatska niti u jednom segmentu proizvodnje hrane nije samodostatna, a ne samo u proizvodnji mlijeka i mesa.