Izložba "Ususret novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju - skriveni fundus", na kojoj je predstavljen tek manji dio dosad neizloženog fundusa budućeg novog stalnog postava HPM-a otvorena je u tom muzeju smještenom u zagrebačkoj gornjogradskoj Palači Amadeo. Predstavljen je i cjelokupni projekt novoga Hrvatskog prirodoslovnog muzeja muzeja pod naslovom "Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja - novi HPM".
Uskoro će građani i posjetitelji grada Zagreba imati jednaku priliku, kao i u drugim EU državama, uživati u sjajnom muzeju: obnovljenom i revitaliziranom prostoru, novom stalnom postavu, interaktivnim prezentacijama i cijelom nizu novih sadržaja, kao i u Muzeju na otvorenom koji će biti smješten u parku šume Tuškanac. Sve to planirano je projektom novog muzeja “Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi HPM”, koji je predstavila ravnateljica HPM-a Tatjana Vlahović.
Obnova muzeja bit će značajna i u kontekstu očuvanja kulturne baštine jer njime će se revitalizirati i dograditi jedna od najljepših plemićkih palača Gornjeg grada, palača Amadeo. Prema planovima projekta, osim obnove i revitalizacije prostora uz stalni postav, Muzej će dobiti suvenirnicu, multimedijalnu dvoranu, interaktivne prezentacije te cijeli niz novih sadržaja. Od obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neposredne će koristi imati i šira znanstvena zajednica, edukacijske ustanove i studenti, jer će na raspolaganju imati akreditirane laboratorije opremljene najsuvremenijim tehnologijama, Jedinstveni fundus s 2 milijuna predmeta i tradicija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja duga 170 godina zasjat će novim sjajem, najavila je ravnateljica.
“Izloženo je petstotinjak predmeta iz zbirke koja ima njih dva milijuna, tako da je izložba stvarno mikro izdanje našeg kompletnog fundusa, a prvi put svim prirodoslovni muzeji stavljeni su na jedno mjesto. Tu je i dio iz jedne od najvrijednijih zbirki – Zbirke krapinskog diluvija na temelju kojega nastao Muzej krapinskih neandertalaca” rekla je Vlahović.
Prvi put je izložen fosil ribe s područja Podsuseda, kljove i glava mamuta, zbirka vodozemaca i gmazova, od velike glavate želve do žute močvarne žabe. “Već s tim izloženim predmetima posjetitelji će si barem malo moći predočiti, uz prezentaciju koja se odvija uz izložbu, kakav će biti naš budući stalni postav”, dodala je Vlahović.
Postav će biti raspoređen na tri kata muzeja i prezentirat će 5000 predmeta koji pričaju lijepu prirodoslovnu priču, specifičnu ne samo za hrvatsko prirodoslovlje, nego i u svjetskim razmjerima, rekla je viša kustosica HPM-a i autorica nove izložbe Iva Mihoci. Za novi postav važna je kontekstualizacija prirodoslovlja, pa će on odgovoriti na pitanje što je život i kako on nastaje, dodala je.
Novi sadržaji omogućit će ‘putovanje’ kroz vrijeme prolaskom kroz stalni postav, ulazak u dvije vremenske kapsule (memorijalne sobe Dragutina Gorjanovića Krambergera i Spiridiona Brusine), bit će tu i laserski prikaz molekule DNA i veliki eksponati poput replike dinosaurusa, kosture kita i zagrebačkoga kita te model dupina. Bit će otvoren i Muzej na otvorenom – Prirodoslovna staza Tuškanac kao i novi ulaz u Muzej iz Tuškanca, a dogradit će se i stakleni aneksa zgrade u park šumu Tuškanac.
Novi Hrvatski prirodoslovni muzej trebao bi se otvoriti 2022. godine, a upravo su stvoreni svi preduvjeti da se ostvari taj dva stoljeća sanjani san prirodoslovaca, rekla je Mihoci. Izložba “Ususret novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju – skriveni fundus” ostaje otvorena do 30. lipnja.