Ovisno o vodostaju, vode Dunava i Drave neprestano oblikuju i mijenjaju izgled rita, stvarajući prekrasan mozaik jezera, kanala, bara i greda, poplavnih šuma, trščaka i vlažnih livada. Tako da nema dva ista dana u Kopačkom ritu. Rit je prelijep. U jednom je trenutku doslovce Panonsko more iz kojeg vire samo krošnje vrba i topola i ostalog drveća, a u drugom trenutku je isprepleten ili proživljen kanalima, fokovima, većim ili manjim protocima.
Kopački je rit park prirode, smješten u trokutu što ga čini rijeka Dunav sa svojim pritokom Dravom, istaknuo je dr. sc. Tomislav Bogdanović, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Kopački rit. “Taj se trokut nalazi na istoku Hrvatske, u Baranji. S geografskog gledišta on je naplavna nizina, i to je fenomen koji je temeljni fenomen Parka. Vode rijeka Drave i Dunava se dotiču na tome mjestu, Dunav je nešto snažniji i ima sporiji tok, Drava je manja, ali ima brži tok. Produkt njihova sljubljivanja jest da se sva ta voda mora razliti po jednoj prirodnoj depresiji koju čine grede, fokovi, kanali i voda se puni u prostor Kopačkog rita”, objasnio je Bogdanović.
Park prirode Kopački rit / Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Ovisno o vodostaju, vode tih dviju rijeka neprestano oblikuju i mijenjaju izgled Rita, stvarajući prekrasan mozaik jezera, kanala, bara i greda, poplavnih šuma, trščaka i vlažnih livada. “Vi nemate dva jednaka dana u Kopačkom ritu. Čak i kada ta voda dođe, njena je oscilacija tolika da vrlo rijetko imate istu sliku dva dana zaredom. I svako godišnje doba ima svoju neku vizualnu specifičnost. Rit je prelijep. U jednom je trenutku doslovce Panonsko more iz kojeg vire samo krošnje vrba i topola i ostalog drveća, a u drugom trenutku je isprepleten ili proživljen kanalima, fokovima, većim ili manjim protocima. U jednom trenutku voda ulazi u Park, u drugom trenutku voda izlazi iz Parka , tako da je to jedan vrlo dinamičan sustav”, rekao je ravnatelj Parka.
Park prirode Kopački rit / Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Kopački rit jedno je od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi, a Posebni zoološki rezervat najvrjedniji je dio Parka. Zbog iznimne prirodne vrijednosti, 1993. godine Park je uvršten na Popis Ramsarskih područja. Područje Kopačkoga rita karakterizira iznimna ljepota krajobraza i velika biološka raznolikost. Cijeli je Rit nadaleko poznat kao stanište brojnim pticama močvaricama, populaciji običnoga jelena te osobito orla štekavca, koji je simbol Parka. Zanimljivo je istaknuti da se na području Kopačkoga rita gnijezdi najveća populacija štekavca u cijelome porječju Dunava.
Orao štekavac u Kopačkom ritu / Davor Javorović/PIXSELL
Dinamika kretanja vode uvjetuje rasprostranjenost životinjskih vrsta na području Parka prirode. Plavljenje rita započinje krajem veljače i početkom ožujka, te traje do sredine srpnja i početka kolovoza. Sušno razdoblje traje od kolovoza do veljače slijedeće godine i u tom periodu ptice se nalaze na ribnjacima i živim tokovima rijeka. Ukupan broj vrsta najveći je tijekom proljetne i jesenske migracije, a potom ljeti. Iako je zimi broj vrsta koje borave manji, na širem prostoru Parka prirode možete promatrati na desetine tisuća gusaka i pataka koje dolaze iz zapadnog Sibira. Sve su to razlozi zbog kojih je u Kopačkom ritu zabilježen velik broj različitih vrsta ptica. Naime, do sada je zabilježeno 295 vrsta ptica, od kojih su 144 vrste stalne ili povremene gnjezdarice. Posebno su zanimljive vrste koje se gnijezde u velikim kolonijama, poput sive čaplje, bjelobrade čigre, velikoga vranca, riječnoga galeba.
Ptice u Kopačkom ritu / Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL
Kopački rit je zapravo odmorišna točka ptica koje sele od sjevera do juga, rekao je ravnatelj Parka. “Zato je Kopački rit kao međunarodno obitavalište ptica ušao u mrežu takozvanih Important Bird Area (IBA) odnosno područja značajnih za ptice. K nama stoga dolaze ljubitelji promatranja ptica (bird watcheri) iz svih dijelova svijeta”, rekao je dr. sc. Bogdanović.
Inače, govoreći o životinjskom svijetu, faunu sisavaca Kopačkoga rita prema dosadašnjim istraživanjima čini 55 vrsta, što je više od polovice ukupnoga broja vrsta sisavaca u fauni Hrvatske. Nepregledni trščaci, bare, poplavne šume, vlažne livade pružaju optimalne životne uvjete mnogim sisavcima poput običnoga jelena, obične srne, divlje svinje, divlje mačke, vidre, dabra, jazavca…
Rika jelena u Eko centru Zlatna Greda / Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Za posjetitelje Parka posebno je atraktivna rika jelena, rekao je ravnatelj Parka prirode Kopački rit. Naime, rika jelena u Kopačkom ritu traje od otprilike sredine kolovoza do sredine rujna. U Karpatima nešto kasnije, u listopadu. U vrijeme rike rogati gospodari šuma glasno izražavaju svoju ljubav. Ljubavni zov je bučan, čuje se na velike daljine, čak i do dva kilometara, kaže Bogdanović. Glas je negdje između glasanja bikova i lavova.
Faunu vodozemaca u Kopačkome ritu čini 12 vrsta, što je čak 60% od ukupno 20 vrsta vodozemaca zabilježenih za Hrvatsku. Sve su one svojom biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa. Kopački je rit najveće mrijestilište riba ovoga dijela porječja Dunava. Faunu riba Kopačkoga rita čini više od 50 slatkovodnih vrsta, među kojima su najzastupljenije riječni šaran, štuka, som, smuđ… Nove vrste u ihtiofauni redovito se bilježe tijekom monitoringa koji se provodi u Parku. U Kopačkome ritu žive mnogobrojni i raznovrsni beskralježnjaci kao što su oblići, puževi, školjkaši, gujavice, pijavice, rakovi te najbrojnija skupina – kukci.
Diana Tikvić i dr. sc. Tomislav Bogdanović
Cijelu emisiju Zeleni biseri Hrvatske poslušajte ovdje:
