Ognjen Borčić prisjeća se anegdote u ranijim jutarnjim satima kada se medvjed kupao u jezeru, a tome su svjedočili oduševljeni posjetitelji. "Ispitivali su osoblje Parka je li to pravi, živi medo, a mi smo im rekli da jest. Park je prirodno stanište i velikih zvijeri poput medvjeda, vuka i risa. Životinja je u svom prirodnom staništu i ona će se, kad primijeti posjetitelje maknuti dalje, u šume, tamo gdje nema ljudi. No oni su to prepričavali posjetiteljima koji su dolazili kasnije i taj dan, ali i dane poslije gosti su nas stalno ispitivali kad će se medo opet kupati, je li to dresirani performance koji ide na svaki puni sat, kao što vozi brod ili vlak."
Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 26. listopada 1979. godine. Ovo je prvo područje u Republici Hrvatskoj i među prvima u svijetu koje je uvršteno na Popis radi svojih prirodnih vrijednosti. Interakcijom vode, zraka, geološke podloge i organizama te zahvaljujući posebnim fizikalno-kemijskim i biološkim uvjetima omogućeno je nastajanje sedre koja je pregrađivanjem vodotoka stvorila niz jezera, barijera i slapova. Sveukupnost navedenih procesa i njihove jedinstvene ekologije te izuzetna ljepota područja čine jedinstvenu univerzalnu vrijednost Nacionalnog parka Plitvička jezera.
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
Plitvička jezera dio su dinarskog krškog područja. Smještena su u gorskoj Hrvatskoj između planinskog masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Administrativno su većinski u Ličko – senjskoj županiji dok samo malim dijelom pripadaju Karlovačkoj županiji i protežu se na trideset tisuća hektara površine. Ognjen Borčić, glasnogovornik Parka, otkriva nam da je od trideset tisuća hektara Parka tek jedan posto dostupan posjetiteljima. “Plitvička jezera su najveći, najstariji, najposjećeniji, a usudimo se reći i najljepši nacionalni park Hrvatske”, s ponosom ističe Borčić. Podsjeća da su Plitvička jezera proglašena nacionalnim parkom još 8. travnja 1949. godine.
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
“U prirodnom rezrvatu Parka žive velike zvijeri, poput medvjeda, vuka, risa, srna, a u Parku je više od 1400 biljnih vrsta, od čega je 78 endema”, napominje Borčić. Naglašava da u Park iz godine u godinu dolazi sve više posjetitelja, a u 2017., 2018. i 2019. godini imali su najveći broj posjetitelja u povijesti NP Plitvička jezera.
Diana Tikvić i Ognjen Borčić
2018. godina bila je rekordna godina, tada je Park prihvatio više od milijun i 800 tisuća posjetitelja, otkriva nam glasnogovornik Parka. Nije ni čudno jer Nacionalni park Plitvička jezera obara svojom ljepotom u koje god godišnje doba posjetitelji odluče doći. “Nikada u povijesti nastanka Park nije zatvorio svoja vrata posjetiteljima, osim u 2020. godini, ne ponovilo se, za vrijeme svjetske pandemije, kada smo bili primorani zatvoriti na 40, 50 dana. 2020. godine smo zato imali samo 445 tisuća posjetitelja”, rekao je Borčić naglašavajući da u 2021. godini do sada već bilježe više od 800 tisuća posjetitelja.
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
Nacionalni park Plitvička jezera najvećim dijelom prekriven je šumskom vegetacijom, manji dio travnjacima, a turistički najzanimljiviji i najatraktivniji dio Parka, jezera, zauzimaju nešto manje od 1% njegove površine. Jezerski sustav čini 16 imenovanih i nekoliko manjih, kaskadno poredanih jezera. Jezera su podijeljena na Gornja i Donja. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak čine Gornja jezera koja su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja.
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
Impresionirani posjetitelji znaju imati različita pitanja. Od pitanja kad se gase pumpe i zavrću ventili na slapovima, pa do pitanja na koji način zaposlenici izabiru boje kojima ukrašavaju ugođaj. Teško mogu povjerovati da su jezerske mijene boja stvarne, i da se mijenjaju pedesetak puta u danu, prepričava nam Ognjen Borčić. Naglašavajući da je u Parku zabranjen lov, ribolov i kupanje, osim, uz smijeh kaže, životinjama. Prisjeća se anegdote u ranijim jutarnjim satima kada se medvjed kupao u jezeru, a tome su svjedočili oduševljeni posjetitelji. “Ispitivali su osoblje Parka je li to pravi, živi medo, a mi smo im rekli da jest. Park je prirodno stanište i velikih zvijeri poput medvjeda, vuka i risa. Životinja je u svom prirodnom staništu i ona će se, kad primijeti posjetitelje maknuti dalje, u šume, tamo gdje nema ljudi. No oni su to prepričavali posjetiteljima koji su dolazili kasnije i taj dan, ali i dane poslije gosti su nas stalno ispitivali kad će se medo opet kupati, je li to dresirani performance koji ide na svaki puni sat, kao što vozi brod ili vlak. Pa smo im objašnjavali da je to jednostavno priroda koja ima svoj život, i da je kod nas sve sto posto prirodno i spontano”, rekao je Borčić, naglašavajući da opasnosti od velikih zvijeri nema jer one bježe od ljudi i povlače se u dio Parka gdje ne obitavaju ljudi.
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
NP Plitvička jezera / Foto: Diana Tikvić
Opasnosti od velikih životinja nema, ali ima od neodgovornog ponašanja pojedinih posjetitelja, koji, u želji da zabilježe što bolju fotografiju ili selfie, znaju ugroziti svoj život i ozbiljno se ozlijediti. Zato iz NP Plitvičkih jezera apeliraju na posjetitelje da isključivo prate programe obilaska i rute koje su propisane.
Cijelu emisiju Zeleni biseri Hrvatske poslušajte ovdje:
