Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja, piše portal Hrvatskoga kulturnog vijeća.

U crkvi sv. Katarine se nalazi grobnica Keglevićevih. Franjevački samostan je 17. travnja 1641. utemeljen zaslugom grofice Ane Marije Keglević – Erdödy i njezinog brata grofa Franje Keglevića. Darežljivošću grofova Franje i Nikole Keglevića podignuta je i crkva (na mjestu gdje je već postojala crkvica sv. Katarine sa svratištem za siromahe) koju je posvetio zagrebački biskup Petar Petretić 1657. godine. Ukratko o krapinskoj franjevačkoj povijesti i sadašnjosti pročitajte na mrežnoj stranici Župe sv. Nikole biskupa u Krapini.

Inače, nalazište pračovjeka neandertalskog tipa u polušpilji na Hušnjakovom brdu i Muzej krapinskih neandertalaca (danas glavna turistička atrakcija Krapine za koju se plača ulaznica od 70kn) udaljeni su oko 300 metara od crkve sv. Katarine.

Prosvjetitelji skrivaju od javnosti podatak da je fosilne kosture pračovjeka otkrio franjevac Dominik Antolković 1899. godine, te je iste godine o tome obavijestio prof. Dragutina Gorjanović-Krambergera koji je nastavio iskapanja i znanstveno obradio jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca u svijetu.

Ove činjenice dotaknuo se i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u homilliji na svetkovinu sv. Katarine Aleksandrijske, u četvrtak 25. studenoga 2021., kada je predslavio euharistiju u franjevačkom samostanu u Krapini, povodom proslave 380. obljetnice djelovanja fratara u tom gradu i 340. obljetnice postavljanja glavnoga oltara u samostanskoj crkvi. Homiliju biskupa Šaška pročitajte ovdje.

Biskup Šaško predvodio proslavu 380. obljetnice dolaska franjevaca u Krapinu